5.10.2023. – S dolaskom jeseni zatvaramo treće izdanje Turneje Dobra energija, a to je dobar trenutak za osvrnuti se na njen dosadašnji učinak.

Turneju Dobra energija pokrenuli smo 2020. godine u jeku pandemije koronavirusa, kada nije bilo moguće okupiti značajniji broj posjetitelja na konferenciji Dobra energija koju smo planirali za istu godinu. Konferenciju smo odgodili te odlučili krenuti na put diljem Hrvatske s ciljem poticanja interesa za solarnu energiju kroz događaje za građane u javnom prostoru.

Od tada do danas, Turneja Dobra energija se pretvorila u našu redovitu godišnju kampanju kojom obilazimo hrvatske gradove i općine s ciljem osnaživanja građana na ulaganje u solarnu energiju, te s ciljem podrške predstavnicima lokalnih samouprava u razvoju projekata solarne energije i podrške građanima u ulaganju u solarnu energiju.

Turnejom Dobra energija obišli smo 33 grada i općina te svaku regiju Hrvatske, uključujući: Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Prelog, Zagreb, Samobor, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Zaprešić, Veliku Goricu, Vrbovec, Križevce, Sisak, Karlovac, Pazin, Rijeku, Pulu, Rovinj, Poreč, Umag, Medulin, Labin, Cres, Mali Lošinj, Zadar, Biograd na Moru, Drniš, Grad Hvar, Dubrovnik, Osijek, Slatinu, Slavonski Brod i Pleternicu.

U svakom gradu koji smo posjetili, održali smo besplatno predavanje “Kako do vlastite solarne elektrane?”, informirali građane na gradskim trgovima i ulicama u našem “Sunčanom dnevnom boravku” te s predstavnicima lokalnih samouprava održali savjetovanja o unaprjeđenju korištenja solarne energije na njihovom području.

U informativnim i edukativnim aktivnostima o solarnoj energiji u sklopu Turneje Dobra energije direktno je sudjelovalo preko 2000 građana, a brojni gradovi-domaćini Turneje su nakon njenog održavanja osigurali i daljnje informiranje te podršku svojim građanima u ulaganju u solarnu energiju. Tako je Poreč otvorio Sunčani ured, stalnu lokaciju informiranja o solarnoj energiju, dok je oko polovice gradova-domaćina osiguralo sufinanciranje projektne dokumentacije i/ili troškova ugradnje solarne elektrane.

Kroz suradnje ostvarene u sklopu Turneje pokrenut je i projekt koji okuplja šest gradova na projektu “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju”. Ovim projektom će se do 2024. osigurati ukupno 1 MW novih solarnih kapaciteta na javnim zgradama u Cresu, Čakovcu, Ivanić-Gradu, Poreču, Puli, Zaprešiću i Istarskoj županiji, a prve ugradnje su već u tijeku.

Turneju Dobra energija od prvog izdanja podržava inicijativa Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju – Europa, te smo njome ujedno potaknuli niz hrvatskih gradova koji su postojeći potpisnici Sporazuma na revidiranje energetskih i klimatskih planova prema snažnijim ambicijama tranzicije na obnovljivu energiju, u skladu s recentnim nacionalnim i EU ciljevima.

U konačnici, Turneja Dobra energija je poslužila kao primjer i poticaj i drugim organizacijama u Hrvatskoj na razvoj prilika za edukaciju i informiranja građana o solarnoj energiji. Tako je postala jedna od aktivnosti kojima predvodimo podršku građanima u snalaženju na tržištu solarne energije i putu do male solarne elektrane na krovu.

Dosadašnji partneri i podržavatelji Turneje Dobra energija uključuju i: Europsku klimatsku fondaciju, Google.org, Udrugu gradova, Pokret otoka, EIT Climate-KIC Hub te projekte “LifeLOOP”, “Pristup kapitalu za građansku energiju – ACCE” i “AgroBioHeat”.

Autori: ZEZ-ovci – Sandra Vlašić (suradnica za sadržaj i copywriting), uz doprinos Mislava Kirca (programskog koordinatora)

22.9.2023. – Živim u zgradi na području Maksimira i nemam prikladan krov za postavljanje solarne elektrane, a želim biti dio energetske tranzicije. Slično razmišljaju i moji susjedi u istoj situaciji, a ima i zainteresiranih roditelja u kvartovskoj školi u koju nam idu djeca. Zamišljam kako bi bilo dobro kada bi se mogli priključiti „Sunčanoj energetskoj zajednici Maksimir“ i uložiti u zajedničke solarne elektrane u kvartu kao svoj „četvrti mirovinski stup“. Mogli bi proizvoditi električnu energiju iz elektrana na stadionu, na krovu bazena Svetice, na krovovima zgrada KBC-a Rebro, Ekonomskog fakulteta i niza škola duž Zvonimirove ulice. To bi moglo biti barem 1-2 megawatta snage, što godišnje proizvede električne energije za potrebe gotovo 500 kućanstava. Ulaganje bi nam se isplatilo za manje od deset godina, a zatim bi imali dodatni prihod od proizvedene struje. Dio struje dali bi na besplatno korištenje susjedima za koje brine Centar za socijalnu skrb, dio za punionicu javnih bicikala, a dio prihoda uložili bi u održavanje javnih drvoreda, Maksimir i novo zelenilo koje ljeti ublažava nesnosne vrućine. Elektrane bi projektirale i postavile lokalne tvrtke, a uz njih bi kroz stručnu praksu učili i sudjelovali srednjoškolci koji bi kasnije radili na održavanju i imali prvi pravi posao u struci. 

Sigurno bi to pokrenulo i susjedne kvartove – Dubravu ili Novi Zagreb. Ali o tome sada mogu samo sanjati jer su energetske zajednice građana u puno nepovoljnijem položaju u odnosu na druge investitore na tržištu i sve te krovove će na javnom natječaju zauzeti solari u vlasništvu raznih privatnika, korporacija ili „odlikaša s ušteđevinom“ koji će prihod staviti u svoj džep, a da zajednica od toga neće imati ništa. Njima je put administrativno i financijski mnogo jednostavniji, i jedna mala Sunčana zajednica građana kraj njih ne može dobiti svoju priliku. Pa što je potrebno da to ne bude tako?

Zajednice obnovljive energije i energetske zajednice građana

Ili kraće, energetske zajednice, predstavljaju način organiziranja građana koji žele zajedno sudjelovati i realizirati energetski projekt na temelju otvorenog i demokratskog sudjelovanja i upravljanja. U tom smislu, energetske zajednice predstavljaju novu vrstu tržišnog aktera, te drugačiji način i pristup poslovanju, što je prepoznato kroz EU direktive i hrvatsko zakonodavstvo. Njihova primarna svrha nije stvaranje profita već pružanje okolišnih, društvenih i ekonomskih koristi svojim članovima što čine kroz uključivanje građana i lokalnih zajednica u gospodarsku i energetsku aktivnost s nekomercijalnim ciljevima. Radi se o svojevrsnoj društvenoj inovaciji.

Iako energetske zajednice nude brojne društvene i okolišne prednosti, njihove posebnosti kao što su otvoreno sudjelovanje, demokratsko donošenje odluka, usmjerenost na društvo i okoliš te ograničen pristup financiranju neminovno stvaraju veće investicijske i operativne troškove za razvoj projekata. 

S kakvim se sve preprekama suočavaju energetske zajednice i zašto im treba specifično poticajno okruženje i financijske sheme?

Više kamatne stope i otežan pristup kapitalu

Financiranje projekata energetske zajednice u pravilu je skuplje. Zbog svoje otvorene prirode i demokratskog upravljanja, energetske zajednice donose veći  percipirani rizik, što posljedično znači veće kamatne stope po kojima se energetske zajednice mogu zaduživati pri financijskim institucijama. U mnogim slučajevima im je pristup kapitalu kod banaka u potpunosti spriječen, zbog čega su prisiljene okrenuti se skupljim metodama financiranja. Energetske zajednice često nemaju kolateral (instrument osiguranja kredita), kreditnu povijest ili jamstva koja mogu ponuditi konvencionalne tvrtke ili velike korporacije, što ponovno povećava njihove troškove financiranja.

Potreba za angažmanom konzultanata

Energetske zajednice često djeluju u regulatornom okruženju koje nije prilagođeno njihovim jedinstvenim karakteristikama, zakonski nametnutim ograničenjima i potrebama. Ova pravna nesigurnost i kompleksnost u poslovanju često zahtijeva angažiranje pravnih stručnjaka ili konzultanata kako bi se osigurala usklađenost s propisima, što dodatno povećava njihove troškove.

Raznoliko članstvo i potreba za edukacijom

Otvoreno i dobrovoljno sudjelovanje, temeljna karakteristika energetskih zajednica, potiče raznolikost u članstvu i otvara mogućnost sudjelovanja široj zajednici. Ovo je svakako prednost, ali dolazi s izazovima koji posljedično povećavaju investicijske i operativne troškove u odnosu na postojeće tržišne sudionike. S obzirom na to da članovi dolaze s različitim razinama znanja i iskustva u proizvodnji energije, potrebno je izdvojiti znatna sredstva i vrijeme za kontinuiranu edukaciju postojećih i potencijalnih članova. Trošak organiziranja redovitih radionica, seminara i programa kako bi se osiguralo informirano donošenje odluka može biti znatan, posebno u usporedbi s konvencionalnim tvrtkama koje nemaju ovakvu vrstu brige i mogu sve svoje resurse trošiti samo na tehničku i administrativnu realizaciju projekata.

Kompleksniji procesi donošenja odluka

Demokratska priroda energetskih zajednica predstavlja dodatnu razinu složenosti. Odlučivanje po načelu ‘jedan član, jedan glas’ osigurava pravednu zastupljenost, ali dovodi  do kompleksnijih procesa donošenja odluka. Vrijeme i resursi potrebni za pripremu sjednica skupštine, konzultacije i težnja postizanju konsenzusa povećavaju administrativne troškove u razvoju projekata. S druge strane, konvencionalne tvrtke imaju pojednostavljene procese donošenja odluka koji su brži i jeftiniji.

Prioriteti dodane vrijednosti

Energetske zajednice daju prioritet društvenim i ekološkim ciljevima u odnosu na stvaranje profita. To znači da će često odabrati korištenje skupljih, ali ekološki prihvatljivijih tehnologija ili materijala, pridonoseći većim troškovima. Uz to, energetske zajednice će u pravilu odabrati lokalne proizvođače i tvrtke projektante i izvođače kako bi doprinijeli lokalnom gospodarstvu, što također može povećati troškove.

Kada sve to zbrojimo, vraćamo se na početnu tvrdnju koja kaže da je financiranje projekata energetske zajednice u pravilu skuplje, ali i donosi dodatne vrijednosti za zajednicu.

Nekoliko primjera troškova energetskih zajednica i konvencionalnih tržišnih sudionika u Europi

Podaci su indikativni i stvarni troškovi mogu značajno varirati ovisno o specifičnim okolnostima svake energetske zajednice i lokalnog regulatornog okvira.

• Troškovi ulaganja: Studija Njemačke udruge solarne industrije (BSW-Solar) iz 2018. pokazala je da manji solarni projekti za koje je razumno pretpostaviti da će ih razvijati energetske zajednice imaju troškove od oko 1200 do 1400 € po instaliranom kW, dok veći projekti koji u pravilu izlaze van interesa energetskih zajednica imaju znatno niže troškove od oko 800 do 900 € po instaliranom kW. To ukazuje na razliku u cijeni troškova procesa instalacije do 50% za manje projekte.
• Troškovi financiranja: Prema izvješću Europske federacije energetskih zadruga (REScoop.eu) iz 2020. godine, energetske zajednice često se suočavaju s višim kamatama od tradicionalnih tvrtki zbog percipirane rizičnosti i nedostatka utvrđene kreditne povijesti. Konkretno, studija REScoop.eu iz 2018. pokazala je da su zadruge obično plaćale kamatne stope između 5% i 10%, u usporedbi sa stopama od 3% do 5% koje uživaju konvencionalne tvrtke.
• Operativni troškovi: Podaci iz studije iz 2019. koju je naručila Europska komisija procjenjuju da su operativni troškovi za male fotonaponske instalacije oko 20 do 25 € po kW godišnje, dok se procjenjuje da velike instalacije imaju operativne troškove od oko 15 do 20 € po kW godišnje, što ukazuje da se projekti manjeg opsega na koje ciljaju energetske zajednice suočavaju i do 30% većim operativnim troškovima.
• Administrativni troškovi: Iako je teško kvantificirati točne administrativne troškove procesa demokratskog odlučivanja u energetskim zajednicama, studija Community Power Coalition iz 2020. sugerira da su energetske zadruge trošile do 20% svog ukupnog proračuna na administrativne zadatke, u usporedbi s oko 10% za konvencionalne tvrtke.

Što je potrebno da bi energetske zajednice dobile svoju priliku na tržištu?

Iako energetske zajednice mogu igrati ključnu ulogu u postizanju održivih i uključivih energetskih sustava, njihove posebnosti dovode do viših troškova ulaganja i operativnih troškova u usporedbi s tradicionalnim sudionicima na tržištu. A rješenja za to postoje, samo još nisu u potpunosti zaživjela. 

Na primjer, potrebno je uspostaviti financijsku shemu za energetske zajednice (eng. Community Energy Financing Scheme ili kraće CEFS), program financiranja kojim se podržavaju projekti energetske tranzicije u kojima aktivno sudjeluje lokalna zajednica, bilo da se radi o proizvodnji i dijeljenju ili prodaji održive energije iz obnovljivog izvora, o održivoj mobilnosti ili pak energetskoj učinkovitosti.

U Hrvatskoj, kao i u većini europskih država, CEFS sheme nisu uspostavljene, što je nakon provedenog istraživanja zaključio tim projekta “Pristup kapitalu za građansku energiju – ACCE” u kojem sudjeluje i Zelena energetska zadruga (ZEZ). ACCE je projekt koji financira Europska komisija s ciljem stvaranja standardnih shema financiranja bez prepreka za energetske zajednice diljem Europe. Glavni zaključci ACCE istraživanja ističu nedostatak ili nepostojanje programa financiranja koji u potpunosti ispunjavaju kriterije CEFS-a, a time i posebne potrebe za financiranjem energetskih zajednica diljem Europe. Kriteriji se odnose na ciljeve projekata i uključenost građana, kreiranje pozitivnih vrijednosti za zajednicu, na tip organizacija koje upravljaju shemom, na porijeklo novca te vrstu i transparentnost financiranja.

Specifična financijska shema nužna je kako bi se prevladale financijske prepreke s kojima se zajednica ne može sama uhvatiti u koštac, jer radi se o drugačijim projektima za koje je potrebno prilagoditi kriterije i uvjete natječaja kako bi mogle ostvariti potpore. Konkretno, potrebno je smanjiti ili ukloniti obavezu davanja bankovnih garancija i jamstava jer zajednice obnovljive energije u pravilu ne mogu zadovoljiti visoke zahtjeve koji se postavljaju konvencionalnim tržišnim sudionicima.

Zatim, pri izračunu referentnih cijena za dodjelu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene, potrebno je uzeti u obzir sve posebnosti koje odražavaju stvarne troškove koje snose energetske zajednice.

I građani žele svoju šansu!

Prepoznavanje ovih dodatnih troškova i pružanje odgovarajuće financijske potpore omogućit će razvoj energetskih zajednica i postizanje nacionalnih energetskih ciljeva, bez ugrožavanja načela otvorenog sudjelovanja, demokratskog donošenja odluka i usredotočenosti na društvene i ekološke ciljeve.

Ovime ne tražimo ništa što već nije u skladu sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (članak 52., stavak 4) koji propisuje uspostavljanje poticajnog okvira za promicanje i olakšavanje razvoja zajednica obnovljive energije te tako osigurava uklanjanje neopravdanih regulatornih i administrativnih prepreka. Isti zakon propisuje kako će se pri izradi programa potpore uzimati u obzir posebnosti zajednica obnovljive energije (članak 52., stavak 6) kako bi im se omogućilo da se pod jednakim uvjetima natječu za potporu s drugim sudionicima na tržištu.

Jednostavno, građani mogu osigurati dugoročnu, čistu i povoljnu energiju, što nas čini otpornijima na krize i skokove cijena, te trebaju dobiti priliku da sami o tome odlučuju. Solarne zajednice građana žele biti dio energetske tranzicije i trebaju dobiti svoju šansu. I to ne samo zato što tako piše u zakonu već i zbog svih nas građana, bili mi iz Maksimira, u Novom Zagrebu, na Cresu, u Špičkovini ili riječkoj Drenovi!

Stigla je jesen, a s njom i nastavak ovogodišnje Turneje Dobra energija. U ovom dijelu Turneje stižemo u Dubrovnik, Zagreb i Umag.

21. rujna Dubrovnik

Sunčani dnevni boravak: od 10:00 sati, ispred Studentskog doma Dubrovnik, Ulica Marka Marojce 2B

Predavanje “Kako do vlastite solarne elektrane?” od 18:00 sati, Studentski dom Dubrovnik, Ulica Marka Marojce 2B

25. rujna  Zagreb

Predavanje “Kako do vlastite solarne elektrane?”: 25. rujna od 18:00 sati, Zg Forum, Gajeva 27

Sunčani dnevni boravak u Zagrebu predviđen za 23. rujna je odgođen zbog vremenskih neprilika. Novi datum bit će najavljen uskoro.

Vrijeme i lokaciju posjeta Umagu najavit ćemo uskoro.

PRIJAVITE SE ZA SUDJELOVANJE NA PREDAVANJIMA “KAKO DO VLASTITE SOLARNE ELEKTRANE?”

Pogledajte koje smo gradove do sada posjetili.

Fotografija: Ivan iz Koprivnice, jedan od dosadašnjih dobitnika natječaja 2030. JE DANAS

11.9.2023. – Zelena energetska zadruga (ZEZ) i Raiffeisenbank u Hrvatskoj otvorili su treće izdanje nagradnog natječaja “2030. JE DANAS” u kojem deset domišljatih sudionika ima priliku osvojiti 2.500 eura sufinanciranja cjelokupnog troška realizacije solarne elektrane za obiteljsku kuću. Nagradu će osvojiti oni sudionici koji se u prijavi na natječaj istaknu svojom vizijom života u “sunčanom” gradu – gradu koji koristi maksimum solarne energije koja mu je dostupna. Prijave se zaprimaju do 20. listopada na web adresi neprofitnog servisa „Na sunčanoj strani“ putem kojeg Zelena energetska zadruga pomaže u realizaciji solarnih elektrana: https://nasuncanojstrani.hr/nagradni-natjecaj/.

Za sufinanciranje u iznosu od 2.500 eura u natječaju “2030. JE DANAS”, u prijavnom obrascu na web stranici natječaja bit će potrebno podijeliti svoju viziju “sunčanog” grada kroz tekst do 500 znakova i prateću fotografiju. Tekst i fotografija trebaju dočarati kako izgleda “sunčani” grad, kako ljudi u njemu žive, odnosno po čemu se razlikuje od života u gradu koji se primarno oslanja na fosilne energente. Drugi uvjet za sudjelovanje jest izrađen glavni projekt solarne elektrane do datuma zatvaranja natječaja. Glavni projekt iskoristiv je za realizaciju solarne elektrane i do dvije godine nakon izrade, a za njegovu izradu potrebno je i do 15 radnih dana, stoga organizatori pozivaju građane koji su zainteresirani za sudjelovanje u ovom natječaju da ne čekaju zadnji tren za prijavu.

Male solarne elektrane nude niz prednosti. Osim što smanjuju ovisnost o štetnim fosilnim gorivima i uvozu energenata, kućnom budžetu štede i do 85 posto godišnjeg troška struje. Ulaganje u solarnu elektranu, koja je maksimalno učinkovita barem dvadesetak godina, danas se isplati već za šest do osam godina. Razdoblje povrata ulaganja u solarnu elektranu postajat će sve kraće s očekivanim rastom cijena električne energije u budućnosti, a sa sufinanciranjem ga je moguće značajno ubrzati.

“Jedan od ključnih razloga postojanja našeg servisa „Na sunčanoj strani“ jest učiniti realizaciju solarne elektrane jednostavnijom i isplativijom za građane. To nam je motivacija i za organizaciju ovog natječaja. Ovogodišnjom temom natječaja ujedno želimo podići svijest o tome da je solarna energija iskoristiva u svakom dijelu Hrvatske i da bi svaki naš grad mogao biti “sunčani” grad, koji tako može postati energetski neovisniji, s većom kvalitetom života za svoje građane, u kojem se solarna energija može iskoristiti za lokalni razvoj.” – izjavila je Kristina Lauš, voditeljica komunikacija u Zelenoj energetskoj zadruzi.

„Ponosni smo na suradnju sa Zelenom energetskom zadrugom koja predano i vrijedno radi na osvješćivanju ove važne tematike i inicijative, za koju vjerujemo da će u budućnosti dobiti sve više na značaju. U RBA Hrvatska kroz ovaj projekt, a i druge segmente poslovanja, sve više važnosti pridajemo održivom rastu i edukaciji o energetskoj neovisnosti. Veseli nas što ovaj natječaj ulazi u treću godinu postojanja i pozivamo sve građane koji razmišljaju o ugradnji solarnih elektrana da se prijave kako bismo što prije ostvarili taj cilj.“ – dodala je Sara Foršek Pažin, Sustainability Managerica u RBA Hrvatska.

Ovo je treće izdanje nagradnog natječaja “2030. JE DANAS”. Kroz prethodna dva izdanja, organizatori su dodijelili pet besplatnih solarnih elektrana, 17 besplatnih glavnih projekata solarnih elektrana te deset sufinanciranja solarnih elektrana u iznosu 2.500 EUR. Pozivaju sve građane spremne na realizaciju vlastite solarne elektrane da i sami iskoriste ovu vrijednu priliku. Prijave na natječaj zaprimaju se od 11. rujna do 20. listopada na web adresi: https://nasuncanojstrani.hr/nagradni-natjecaj/.

23. kolovoza 2023. – Zelena energetska zadruga (ZEZ) i Raiffeisenbank u Hrvatskoj (RBA) 11. rujna otvaraju treće izdanje nagradnog natječaj 2030. JE DANAS u kojem će glavna nagrada biti sufinanciranje 10 solarnih elektrana za kućanstva u iznosu 2.500 EUR. Ovaj nagradni natječaj je uz godišnje poticaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trenutno jedina prilika za sufinanciranje solarnih elektrana za kućanstva otvorena za prijave iz cijele Hrvatske.

Uz lakši put do solarne elektrane za kućanstvo, cilj nagradnog natječaja 2030. JE DANAS je povećati razumijevanje o društvenoj i okolišnoj vrijednosti solarne energije. Zato su gradovi koji maksimalno koriste solarni potencijal koji im je na raspolaganju, odnosno “sunčani” gradovi, ovogodišnja tema ovog natječaja. Svi prijavitelji morat će tekstom i fotografijom dočarati svoju viziju života u “sunčanom” gradu, a nagradu od 2.500 EUR će zaslužiti 10 najkreativnijih rješenja.

Prijavitelji će ujedno morati zadovoljiti nekoliko osnovnih tehničkih uvjeta za ugradnju solarne elektrane, od kojih je ključan izrađen glavni projekt solarne elektrane. Sve koji planiraju skoru realizaciju solarne elektrane i zainteresirani su sudjelovati u ovom natječaju, zato pozivamo da čim prije izrade glavni projekt kako bi bili pravovremeno spremni sudjelovati. Natječaj će od 11. rujna biti otvoren za prijave na web stranici ZEZ-ovog neprofitnog servisa za podršku u realizaciji solarnih elektrana Na sunčanoj strani na adresi nasuncanojstrani.hr, s detaljnim informacijama o uvjetima i pravilima natječaja.

Dosadašnjim izdanjima natječaja 2030. JE DANAS, ZEZ i RBA su osigurali pet u potpunosti besplatnih ugradnji, 10 sufinanciranja u iznosu 2.500 EUR te 17 besplatnih glavnih projekata za solarne elektrane za kućanstva. Cilj nam je potaknuti veće korištenje solarne energije u Hrvatskoj, koju vidimo kao jedan od najjačih aduta za energetsku neovisnost i smanjenje utjecaja klimatskih promjena na društvo i okoliš.

Ovaj tekst je preuzet od REScoop.eu. Tekst je za čitanje na hrvatskom jeziku prilagodila Zelena energetska zadruga.

22. kolovoza 2023. – Klimatska neutralnost ne može se postići samo tehnologijom i tržištima. Sudjelovanje građana i lokalnih zajednica ključno je kako bi bila učinkovita i pravedna te kako bi se osiguralo da svi dijele njezine ekonomske, ekološke i društvene koristi. Energetske zajednice su odličan model suradnje za izravno uključivanje građana i lokalnih zajednica u obnovljive izvore energije. Osim zalaganja za čistu energiju, energetske zajednice imaju snažan društveni utjecaj. Evo deset primjera ekonomskih, društvenih i ekoloških dobrobiti energetskih zajednica!

1. Energetske zajednice osiguravaju lokalnu i čistu energiju

Energetske zajednice djeluju s ciljem da svojim članovima zajamče pristup čistoj i lokalnoj energiji. Vlastitom proizvodnjom energije štite i svoje članove od oscilacija cijena na tržištu energije, što je posebno aktualno u kriznim vremenima, kakvo je današnje. Na primjer, prošle godine cijene energije komercijalnih dobavljača energije u Belgiji bile su konstantno promjenjive i skuplje od onih belgijske energetske zadruge Ecopower. Štoviše, model građanske energije skreće pozornost na to da je energija opće dobro kojem bi svatko trebao imati pristup. Osvještava članove o pravu na taj pristup, ali i odgovornosti za tretiranje energije kao oskudnog dobra, čime se promiče ušteda i optimizacija energije.

2. Energetske zajednice mobiliziraju lokalni kapital

Ohrabrivanjem građana i članova lokalne zajednice da ulažu u energetske projekte i usluge, energetske zajednice mobiliziraju lokalni kapital. Na europskoj razini procjenjuje se da bi građani mogli mobilizirati više od 200 milijardi eura za energetsku tranziciju do 2030. godine. Štoviše, ulaganje ušteđevine u lokalne projekte obnovljive energije smanjuje količinu novca koji leži u bankama, ujedno sprječavajući banke da ga iskoriste za nastavak financiranja projekata fosilnih goriva, primarnog uzroka trenutne klimatske krize.

3. Energetske zajednice jačaju lokalni razvoj 

Zahvaljujući svojim projektima i aktivnostima, energetske zajednice jačaju konkurentnost lokalnih poduzeća, podržavaju ključne sektore, stvaraju nove poslovne prilike i sinergije te potiču suradnju. Dodatno, kao rezultat ulaganja, energetske zajednice otvaraju nova radna mjesta.

Istraživanja pokazuju da projekti energetskih zajednica ostvaruju 2 do 8 puta više lokalnog prihoda od projekta koji provodi vanjski akter (kao što su pokazali projekti solarne energije i energije vjetra). Za razliku od velikih privatnih tvrtki, koje dobit uglavnom prenose izvan zajednice ili države (bez obzira gdje se ulaže), energetske zajednice distribuiraju svoj profit lokalno. Njihovi viškovi obično idu članovima zajednice ili se ulažu u lokalne projekte temeljene na potrebama zajednice.

4. Energetske zajednice doprinose zaštiti okoliša

Energetske zajednice više poštuju okoliš nego velike privatne tvrtke, jer razvijaju manje i lokalno prilagođene projekte, a njihove utjecaje prate i ocjenjuju sami građani. U energetskim zajednicama, građani su ti koji odlučuju o svom okolišu i okruženju.

5. Energetske zajednice pomažu uštedi energije 

Najčišći oblik energije je onaj koji se ne troši. Energetske zajednice informiraju i podižu svijest o uštedi energije te promiču racionalno korištenje energije među svojim članovima. pokazuje da članovi energetskih zajednica troše manje energije od ostalih potrošača. Osim toga, energetske zajednice razvijaju projekte i usluge za povećanje energetske učinkovitosti i doprinose boljem upravljanju inovativnim projektima i rješenjima, kao što su zajednička mobilnost, odgovor na potražnju i skladištenje.

6. Energetske zajednice doprinose rješenjima za  klimatsku krizu

Razvojem projekata obnovljivih izvora energije, promicanjem učinkovite upotrebe resursa, predlaganjem holističkih mjera za održiviji život (niskougljična mobilnost, prakse nula otpada, itd.) te organiziranjem informativnih i obrazovnih kampanja; energetske zajednice postaju “škole” održivosti i pomažu u izgradnji sustava potrebnog za zaustavljanje klimatske krize. Energija zajednice omogućuje građanima da uzmu stvari u svoje ruke i zajedno djeluju na klimatske promjene.

7. Energetske zajednice bore se protiv energetskog siromaštva 

Mnogi energetski projekti u vlasništvu zajednice podupiru energetski siromašna kućanstva u svom području. Na primjer, kada je grčki otok Kretu 2021. godine pogodio potres, energetska zadruga Minoan  je pokrila potrebe za električnom energijom 50 obitelji pogođenih potresom. Kao organski dijelovi lokalne zajednice, energetske zajednice mogu prepoznati ranjive potrošače (koje institucionalni programi često zanemaruju) i za njih osmisliti odgovarajuća rješenja. Zapravo, kada se projekti, usluge i aktivnosti jedinica lokalne samouprave razvijaju u suradnji s energetskim zajednicama, njihov je učinak veći.

8. Energetske zajednice pridonose društvenom prihvaćanju obnovljivih izvora energije

Energetske zajednice promoviraju participativno planiranje i daju susjedima priliku da sudjeluju i imaju koristi od ulaganja u projekte čiste energije. Uključivanje susjeda u prve korake projekta značajno povećava prihvaćanje obnovljivih izvora energije od strane lokalne zajednice. Nedavno istraživanje u deset europskih zemalja pokazuje da društveno prihvaćanje obnovljivih izvora energije značajno raste kroz energetske zajednice, jer one doprinose otvaranju lokalnih radnih mjesta i smanjenju cijena energije.

9. Energetske zajednice jačaju društvenu koheziju

Čini se da sudjelovanje i djelovanje unutar energetskih zajednica povećava društvenu koheziju, jer se poboljšava interakcija i dijalog među članovima. Članovi energetske zajednice rade zajedno i razvijaju zajednički identitet, što pomaže u izgradnji lojalnosti i povjerenja u zajednici. Kroz participativne procese, oni također pronalaze zajednička rješenja za pitanja koja članovi možda ne bi mogli riješiti pojedinačno. Štoviše, energetski projekti zajednice angažiraju šire društvo informiranjem građana i pozivanjem na sudjelovanje u osmišljavanju proizvodnje obnovljive energije i projekata uštede energije. Građani također imaju koristi od inicijativa koje financiraju energetske zajednice. Na primjer, u nekim zemljama energetske zajednice su financirale izgradnju lokalne održive koncertne dvorane iizgradnju punionice za električne bicikle.

10. Energetske zajednice jačaju demokraciju

Energetske zajednice su škole demokracije jer njihov model upravljanja upoznaje građane sa participativnim procesima donošenja odluka. Kada članovi sudjeluju u energetskoj zajednici, stječu znanja i razvijaju vještine koje se mogu primijeniti na druge aktivnosti i interakcije u drugim područjima života. Institucije i lokalne tvrtke koje izravno ili neizravno surađuju s energetskim zajednicama također imaju pozitivan učinak. Konačno, podržavajući ravnopravno sudjelovanje, energetske zajednice ublažavaju razlike vezane uz dob, spol i dr.

Više društvenih utjecaja povezanih s energetskim zajednicama

Gore opisane koristi samo su neke od mnogih društvenih koristi koje generiraju projekti građanske energije. Zaklada Heinrich Böll Grčka i energetska zadruga ELECTRA objavili su izvješće u kojem analiziraju društveni utjecaj energetskih zajednica u Grčkoj. Istraživanje identificira više od 20 prednosti i ističe neke od najboljih praksi u Grčkoj.

22. kolovoza 2023. – Hvala svima koji ste proširili riječ – zaprimili smo preko 200 prijava za korištenje besplatnih paketa za uštedu energije. Prijave nadalje nećemo zaprimati budući da već ovaj broj osigurava raspodjelu svih paketa koje smo osigurali.

Sve prijavljene ćemo kontaktirati krajem rujna za potvrdu ostvarivanja prava na paket i dogovor oko termina dostave i besplatnog energetskog savjetovanja.

Posljednjih dana smo zaprimili izuzetno velik broj poziva građana koji su se prepoznali u potencijalnim korisnicima paketa. Za pomoć svakome od njih, potrebna je sustavna podrška osobama u riziku od energetskog siromaštva na području cijele Hrvatske, neovisna o jednokratnim akcijama poput naše kampanje Umanjimo im brige. Upravo je ova kampanja bila jedna od aktivnosti kojima o tome želimo probuditi svijest. U smjeru poticanja sustavne podrške, nastavit ćemo djelovati i u razdoblju pred nama.

Zamisli da u svom kućanstvu možeš koristiti solarnu energiju koja se umjesto iz solarne elektrane na tvom krovu proizvodi iz one na krovu tvog susjeda. Uključi se u Sunčanu zajednicu i otkrij mogućnosti dijeljenja energije!

Kroz istraživački projekt ReDREAM, Zelena energetska zadruga s europskim partnerima istražuje mogućnosti dijeljenja energije te nastoji razviti rješenje kojim će građanima omogućiti korištenje solarne energije u svom domu, čak i kada nemaju mogućnost postaviti solarnu elektranu na svoj krov. 

KAKO? Jedna od aktivnosti istraživanja je simuliranje dijeljenja energije između solarne elektrane Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, solarne elektrane “Franjo Marković” Križevci te obiteljskih kuća u Koprivničko – križevačkoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu. Pomoću pametnog uređaja instaliranog u razvodni ormarić svaki sudionik prati potrošnju energije u vlastitom kućanstvu. Pregled potrošnje je vidljiv unutar mobilne aplikacije u kojoj istovremeno prati proizvodnju solarne energije iz solarnih elektrana u Križevcima. Na taj način sudionik dobiva uvid koliko bi mu solarne energije bilo dostupno da ima mogućnost dijeliti energiju s elektranama u Križevcima te kako bi je mogao iskoristiti za uštede pri korištenju električne energije u svom kućanstvu.

Svaki sudionik ostvaruje pravo na: 

• Besplatan pametni uređaj i besplatnu mobilnu aplikaciju za praćenje proizvodnje i potrošnje energije u kućanstvu za trajno korištenje i nakon istraživanja
• Poklon bon u iznosu 30,00 EUR za potrošnju u Bauhausu

 >>> ŽELIM SUDJELOVATI

TKO? U Sunčanoj zajednici mogu sudjelovati svi koji žele koristiti solarnu energiju, a nemaju mogućnost postavljanja solarne elektrane na svoj krov, ali i postojeći vlasnici malih solarnih elektrana, a koji se nalaze na području Koprivničko – križevačke, Karlovačke, Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Sudjelovanjem u Sunčanoj zajednici imat ćete priliku vidjeti kako bi vaša potrošnja izgledala kada bi otkupili dio energije iz solarne elektrane lokalne energetske zajednice. Takav način korištenja energije je vrijedna prilika za učinkovitije korištenje energetskih resursa, smanjenje korištenja fosilnih goriva te uštede na računima za električnu energiju. 

Sve koji se prijave za sudjelovanje povratno ćemo kontaktirati s detaljnim uputama za sudjelovanja početkom rujna. Kako bismo mogli donijeti zaključke i smjernice prema donositeljima odluka za poticanje modela dijeljenja energije, sudionici će kroz anketiranje biti pozvani iskazati svoje mišljenje o tehnologiji i iskustvu simuliranja dijeljenja energije.

Više informacija o projektu ReDREAM možete pronaći na službenim stranicama projekta.

Projekt ReDREAM provodi se od 1.10.2020. i traje tri godine, a financiran je iz Programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 u okviru Sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava br. 957837.

Autorica fotografije: Virna Kirac

Zatvorene prijave za pakete za uštedu energije

S 18. kolovozom 2023. zatvorene su prijave za korisnike paketa za uštedu energije. Sve prijavljene ćemo kontaktirati krajem rujna za potvrdu ostvarivanja prava na paket i dogovor oko termina dostave i besplatnog energetskog savjetovanja. 

8.8.2023. – Zelena energetska zadruga (ZEZ) poziva građane starije životne dobi s područja Zagreba i Zagrebačke županije, koji su ujedno korisnici nekih od socijalnih naknada ili mirovine u iznosu do 400 EUR, na prijavu za korištenje besplatnih paketa za uštedu energije. Prijave se zaprimaju na broj telefona 01 2095 552 radnim danom od 10 do 14 sati.

U pitanju je dodatna količina paketa za uštedu energije osigurana donacijama tvrtki nakon što je donacijskom kampanjom Umanjimo im brige krajem 2022. osigurano preko 8.000 EUR, odnosno stotinjak paketa za uštedu energije. ZEZ je u suradnji sa Zakladom Solidarna kampanju Umanjimo im brige pokrenuo s ciljem informiranja šire javnosti o  energetskom siromaštvu kao jednom od rizika energetske krize i povećanja cijena energenata.

“Energetsko siromaštvo je situacija u kojoj moramo birati koje ćemo račune platiti u nekom mjesecu jer zbog nedovoljnih primanja ne možeš platiti sve, ili kada energiju koristimo manje kako bi uštedjeli, pri čemu to remeti kvalitetu i ugodu stanovanja u našem domu. U Hrvatskoj su osobe iznad 65 godina, pogotovo žene, među najrizičnijim skupinama za energetsko siromaštvo.” pojasnila je Paula Damaška, voditeljica projekata u ZEZ-u.

ZEZ je tijekom prvog dijela tekuće godine građanima u riziku od energetskog siromaštva s područja Zagreba i Zagrebačke županije podijelio stotinjak paketa za uštedu energije, a tijekom nadolazeće jeseni predviđena je podjela još barem toliko paketa.

Pojedini paket za uštedu energije sadrži šest LED žarulja, metlicu za vrata, dvije brtve za prozore (12 m), reflektirajuću foliju za radijatore (6 m), produžni kabel s prekidačem i dva štedna perlatora za slavine, a na godišnjoj razini može osigurati i do 200 EUR ušteda na troškovima za energente.

Paketi se dodjeljuju prema redoslijedu zaprimanja prijava, a temeljem kriterija da je osoba korisnik jedne od sljedećih mjera: nacionalne naknade za starije osobe, naknade za ugroženog kupca energenata, zajamčene minimalne naknade ili da je korisnik mirovine u iznosu do 400 EUR. Dodatno, osoba treba imati 65 ili više godina te imati prebivalište na području Grada Zagreba ili Zagrebačke županije. Korisnici paketa za uštedu energije će biti odabrani uvidom u zaprimljenu dokumentaciju kojom potvrđuju da udovoljavaju kriterijima. Energetski savjetnici ZEZ-a osobno će obići svako kućanstvo, savjetovati njegove članove o pravilnom korištenju dodijeljenih paketa te dati dodatne savjete za uštedu energije.

“Pozivamo sve koji zadovoljavaju uvjete da se prijave, kao i sve građane koji u opisu potencijalnih korisnika prepoznaju članove obitelji, susjede i poznanike, da ih informiraju o ovoj prilici i osiguraju da se prijave na vrijeme.” pojasnila je Paula Damaška.

Prijave se zaprimaju do iskorištenja sredstava na broj telefona 01 2095 552 radnim danom od 10 do 14 sati.