Izvor naslovne fotografije: Unsplash/Tod-Rhines

Ove godine u Zelenoj energetskoj zadruzi obilježavamo desetu godišnjicu svog djelovanja u području građanske energije. U praksi to znači da čitavo desetljeće radimo na osnaživanju građana i lokalnih zajednica kako bi postali aktivni sudionici na tržištu energije i to tako da energiju sami proizvode iz Sunca kroz integrirane solarne fotonaponske elektrane. Bilo na svom „kućnom“ ili na javnom, gradskom krovu na nekoj školi, knjižnici ili razvojnom centru.

Biti aktivan sudionik također znači usvojiti znanje o upravljanju vlastitom proizvodnjom i potrošnjom, dijeljenju viškova te imati konkretnu korist, uštede i dodatne prihode od energije. Na taj način izravno doprinosimo energetskoj neovisnosti, smanjujemo korištenje fosilnih goriva, djelujemo na ublažavanje klimatskih promjena te osiguravamo više ekonomske aktivnosti i zadržavanja prihoda u lokalnoj zajednici. Sve navedeno potiče se kroz relevantne EU direktive i propise posljednjih godina no ne ide pravocrtno i nije jednostavno kao što se na prvi pogled čini.

Ne znamo, nemamo, a mogli bi?

U Hrvatskoj i dalje prevladava niska osviještenost o koristima solarne energije te nedovoljno razumijevanje procesa ugradnje i upotrebe solarnih elektrana, što je  izravno povezano s količinom proizvedene zelene energije. Pri dnu smo ljestvice EU-zemalja po proizvodnji električne energije iz Sunca –  ona čini tek 2 % proizvodnje, dok je prosjek EU u 2022. godini bio nešto manji od 8 %.

Naša “žuta šnita na torti“ strukture raspoložive električne energije toliko je tanka da je jedva vidljiva unatoč vrlo velikom solarnom potencijalu koji imamo kao zemlja jugoistočne Europe i Mediterana.

Slika: Struktura raspoložive električne energije u RH u 2022. godini.
Izvor: OIE-H: https://oie.hr/elektroenergetska-kretanja-u-hrvatskoj-u-2022/

Ovako niska proizvodnja je u potpunom raskoraku s našim solarnim potencijalom i zato smo u ZEZ-u odlučili to promijeniti. Nedugo nakon što je „svijet stao“ zbog pandemije korona virusa, mi smo uspostavili neprofitni servis za građane “Na sunčanoj strani” koji objedinjuje web stranica nasunčanojstrani.hr. Putem servisa proces realizacije solarne elektrane činimo bržim, lakšim i financijski isplativijim kroz savjetovanje u donošenju odluke o ulaganju, uslugu “ključ u ruke” te grupne nabave opreme i ugradnje.

U promišljanju usluga našeg servisa vodili smo se uvidima s terena i nekoliko različitih istraživanja stavova javnosti prema obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj iz 2021. godine. Tada više od 80 % ispitanika nije koristilo obnovljive izvore energije u svojim kućanstvima^[1], građani nisu bili upoznati s procesom dobivanja dozvola za vlastitu proizvodnju električne energije^[2] niti s konceptom energetske zajednice, ali su načelno bili otvoreni prema zajedničkoj proizvodnji električne energije sa susjedima. Prevladavao je i stav kako država nedovoljno informira građane o mogućnostima vlastite proizvodnje električne energije te nedovoljno promovira pripadajuće poticaje.

Kroz posljednjih godinu dana smo uz podršku Google.org-a dodatno digitalizirali i unaprijedili servis Na sunčanoj strani kako bi prednosti solarnih elektrana što lakše približili što većem broju ljudi u Hrvatskoj. Jer ključ energetske tranzicije nije samo nova ili napredna tehnologija, već i ljudi koji imaju znanja i motivaciju iskoristiti sve njene potencijale.

Kako što više građana „prebaciti“ na sunčanu stranu?

Aktivnosti unaprjeđenja razvili smo i proveli u dva smjera. Prvi smjer je skup „mekih“, ali bitnih aktivnosti različitih načina edukacije i naprednog korištenja digitalne infrastrukture. To je primjerice serija webinara i predavanja uživo koje smo također pretočili u sedam modula besplatnog tečaja Solarna pismenost dostupnog svima na web stranici servisa.

Više od 80 % polaznika naših radionica kaže kako im je sada puno lakše objasniti prijateljima prednosti solarne energije i proces postavljanja elektrane te da su motiviraniji oko korištenja solarne energije nego prije.

Digitalizirali smo i naše procese uvođenjem sustava za upravljanje korisnicima, što nam značajno podiže učinkovitost. Korištenjem digitalnih alata izravno adresiramo problem nedovoljnog poznavanja prednosti solara te posljedično malog broja instaliranih elektrana na način koji je suvremeniji, fleksibilniji i brži od „analognog“, potiče akcije i promjenu ponašanja građana, unaprjeđuje prakse i povećava broj instaliranih elektrana.

Dojmovi građana – polaznika edukacija

– Radionice su utjecale na mene tako da su mi pomogle da se odlučim na korištenje obnovljivih izvora energije i da započnem s ugradnjom solarne elektrane za potrebe mog kućanstva.

– Razmišljam o stavljanju fotonapona na svoju kuću i otvaranju tvrtke koja će prodavati i instalirati PV.

– Razgovarat ću sa susjedima o radu na zajedničkoj manjoj solarnoj elektrani u našem susjedstvu.

Drugi smjer našeg djelovanja je skup aktivnosti kojima smo povećali vidljivost servisa i općenito temu prednosti korištenja solarne energije u kućanstvima.

Nadogradili smo sadržaj i funkcije web stranice mnoštvom korisnih informacija za zainteresirane građane, unaprijedili solarni kalkulator koji daje početnu informaciju o visini i isplativosti investicije, postavili informacije o pedesetak partnera bitnih u lancu vrijednosti solara – od projektanata i instalatera do dobavljača opreme za solarne elektrane te izradili već spomenutu Solarnu pismenost.

S informacijama smo izašli i na ulice i trgove gradova našom turnejom Dobra energija u tridesetak hrvatskih gradova. Osim „Sunčanog dnevnog boravka“ namijenjenog građanima, održavali smo i radionice s predstavnicima lokalne samouprave o njihovoj ulozi u solarizaciji gradova.

Gordana Lalić, mag.ing.str. PARENTIUM d.o.o. gradsko trgovačko društvo za izgradnju grada, te djelatnosti energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, Grad Poreč-Parenzo

Mi kao djelatnici gradova imamo vrlo raznolike aktivnosti i često, posebno u manjim gradovima, nemamo mogućnost praćenja izmjena zakona i trendova u jednom vrlo specifičnom polju kao što je energetika. Prolaskom kroz edukaciju i module solarne pismenosti ZEZ-a, imali smo priliku dobiti temeljna znanja o solarnoj energiji i, što je bitnije, o ulozi lokalnih zajednica u procesu solarizacije.

Uz to, najkorisnije mi je znati da imamo nekoga iza sebe kao profesionalnu podršku i da uvijek mogu kontaktirati ZEZ za pomoć kao pouzdan izvor informacija. A, na primjer, velika pomoć mi je i njihov solarni kalkulator koji redovno koristim u izravnom kontaktu s građanima koji žele solarne panele u Poreču.

Ključ pravedne i uključive energetske tranzicije su ljudi koji su informirani, posjeduju znanje i dostupni su im alati i podrška kako bi odlučili i proveli promjenu prema vlastitoj proizvodnji energije. Bitni su nam i mladi ljudi, ne samo zato što je energetska tranzicija bitan čimbenik u ublažavanju klimatskih promjena, čime izravno utječemo na budućnost u kojoj će živjeti, već i stoga što su neki od njih u fazi školovanja i odabira svog budućeg zanimanja. Širok je spektar zelenih poslova povezanih sa solarnom energijom, samim elektranama, ali i pametnim sustavima upravljanja i pohrane, stoga smo dio naših edukacija proveli ciljano u srednjim strukovnim školama u Istri, jednoj od dvije hrvatske regije odabrane za korištenje EU Fonda za pravednu tranziciju.

Učenici i profesori Industrijsko-obrtničke škole Pula, Gimnazije i strukovne škole Labin i Gospodarske škole Buje

– Predavanje je vrijedilo, dosta toga sam naučio.

– Jako mi je pomoglo ovo i mislim da ću si uzet solarne panele.

– Zamišljao sam si u životu da radim to, da stavljam panele i nešto za programiranje, razmišljam stavit panele.

– Predavanje je bilo interesantno, to je budućnost i za učenike je dobro znati da postoji i ta mogućnost za razvoj daljnje karijere.

– Predavanje je bilo jako poučno i za početak im dobro koristi, dobro će im doći i pružat će inspiraciju za daljnje obrazovanje i posao.

Fotografija/ZEZ: istarski srednjoškolci – polaznici edukacije Solarna pismenost

Jedna od najvećih prednosti ovog projekta za ZEZ, ali i za korisnike, svakako je digitalizacija našeg servisa “Na sunčanoj strani”.  Sada korisnici, građani i zaposlenici gradskih uprava znaju za nas i mogu u bilo kojem trenutku posjetiti našu unaprijeđenu web stranicu. Ovom digitalizacijom stvorili smo održivu infrastrukturu za obrazovanje kao najveći dugoročni ishod projekta koji izravno utječe na znanje, svijest i motivaciju korisnika te doprinosi promjeni ponašanja u upravljanju energijom.

Naši rezultati u brojkama:

• Naši sadržaji i edukativne aktivnosti dosegli su preko 14 000 građana i tako im pomogli donijeti odluku o ulaganju.
• Posebno nas veseli više od 10 000 pregleda edukacija na YouTube kanalu ZEZ-a.
• Ističemo Solarni kalkulator koji je koristilo više od 4 000 korisnika i 7 e-learning modula tečaja Solarna pismenost sa 100-tinjak položenih testova i dodijeljenih certifikata polaznicima.
• Proveli smo dvadesetak posebnih edukacija uživo sa specifičnim ciljnim skupinama – s istarskim srednjoškolcima i s gradskim službenicima na turneji Dobra energija.
• Osigurali smo ugradnju gotovo 1 MW novih solarnih elektrana na obiteljskim kućama.
• Okupili smo mrežu preko 50 partnera u lancu vrijednosti solarnih elektrana.
• 20 novih gradova smo uključili u našu mrežu gradova dobre energije te tako ih potaknuli na dodatnu podršku njihovim građanima u korištenju solarne energije
• Gotovo milijun građana dosegli smo putem društvenih mreža

Shema: Što smo uložili, a što smo postigli: naši rezultati u brojkama

Od „Možda“ prema „DA!“ za solare

Važan utjecaj koji je projekt imao je dvostruki, s jedne strane, uspio je pomaknuti određenu količinu ljudi s „Možda“ na „DA!“ u odnosu prema zelenoj energiji; a s druge strane testirao je i dokazao mehanizam kako to učiniti u određenom kontekstu.

Također je bitno razumjeti ulogu zajednice u željenoj promjeni, kada je zajednica ona koja preuzima vodstvo i potiče promjene “odozdo”. Upravo je web stranica i cjelokupan servis Na sunčanoj strani povezao različite aktere u zajednicu koje čine stručnjaci, djelatnici javne uprave, obrtnici, škole, poduzetnici, instalateri te sami građani koji su dobili mjesto znanja i podrške.

Ovim projektom uz podršku Google.org-a omogućili smo da zajednica posjeduje resurse kao što su infrastruktura, korpus i alati stjecanja znanja, okupljanja partnera i stručnosti, što je najveći i najodrživiji stvoreni utjecaj koji se izravno reflektira na korisnike i doprinosi promjeni. Posjetite nas Na sunčanoj strani jer Sunce je besplatno i dostupno za sve koji znaju kako!

^[1] Slijepčević, Sunčana i Kordej-De Villa, Željka (2021.). “Javni stavovi prema obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj”, u Ekonomski utjecaji razvoja obnovljivih izvora energije, URL: https://www.mdpi.com/1996-1073/14/23/8111 .

^[2] https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/matic-gra%C4%91anima-ugradnju-solarnih-panela-otezavaju-zakoni-i-nedostatak-financija-52911#

Izvor fotografije: ZGRADOnčelnik.hr

Želite povećati korištenje solarne energije u vašem gradu? Saznajte kako realizirati solarne elektrane u e-priručniku za djelatnike gradskih uprava  “(O)sunčani krovovi hrvatskih gradova” u izdanju ZGRADOnačelnik.hr i Udruge gradova koji smo pomogli izraditi zajedno s brojnim partnerima, uključujući Regionalnu energetsku agenciju Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Konrad Adenauer Stiftung i Europsku komisiju u Hrvatskoj. 

U priručniku se kroz detaljne upute, savjete i brojne primjere može saznati kako svaki vrtić, škola ili bilo koja druga javna zgrada može imati sunčanu elektranu na krovu te tako gradove učiniti pokretačima energetske revolucije i dekarbonizacije u Hrvatskoj.

Naš doprinos ovom priručniku očituje se kroz teme kojima se bavimo u Zelenoj energetskoj zadruzi, a posebno temu građanske energije – kako osigurati da maksimum vrijednosti projekata solarne energije ostane u lokalnoj zajednici uključivanjem građana u njihovu realizaciju.

Priručnik “(O)sunčani krovovi hrvatskih gradova” realiziran je uz podršku našeg projekta ReDream koji je financiran je iz Programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 u okviru Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava br. 957837.

Priručnik se može preuzeti na web stranici ZGRADOnačelnik.hr.

Naslovna fotografija: eddie-zhang-unsplash

Zamislite da radite u gradskoj upravi šestog najvećeg grada u Hrvatskoj i da imate zadatak povećati količinu gradskog zelenila, ali sa svih strana nailazite na prepreke: investitori bi gradili i betonirali što više da povećaju zaradu od prodanih kvadrata, građani žele više parkirališta i smeta im pelud breza, a od gradskog proračuna očekuju se ulaganja u osnovnu infrastrukturu – ceste, popravke vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ili pak subvencije javnog prijevoza ili nove opreme za vatrogasce, knjige za školarce. Ali opet, ljeta su sve toplija i vrućine se teško podnose, nedostaje hlad krošanja, a za jakih olujnih nevremena ceste plivaju jer odvodni kanali ne mogu apsorbirati sve te količine oborine koja padne u kratkom vremenu. Sve je bitno.

I tada se na obzoru pojave potencijalna sredstva iz EU fondova koja bi se mogla koristiti za financiranje upravo vašeg zadatka, jer tema je sve važnija i vidljivija, zelena infrastruktura idealna je mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, ali – odakle krenuti?

Lakše je kad nisi sam

Grad Velika Gorica, sa svojih šezdesetak tisuća stanovnika, upravo je taj šesti po veličini hrvatski grad, a u gradu su sustavno počeli promišljati temu ozelenjavanja prije više godina, zahvaljujući entuzijastičnim zaposlenicima gradske uprave. No entuzijazam nije dovoljan, dublje u temu ušli su na inicijativu Zelene energetske zadruge (ZEZ) da se kao partner priključe europskom projektu ReGreen financiranom iz programa „Obzor“. 

Projekt se bavi rješenjima baziranim na prirodi ili eng. nature-based solutions (NBS), u kojem s ostalim europskim i kineskim partnerima rade na različitim aspektima vraćanja prirode u gradove kao odgovor na klimatske izazove i pripremaju se za korištenje različitih financijskih opcija za njihovu realizaciju. Tema je kompleksna i upravo zato je različitost struka i iskustava partnera prednost sudjelovanja u ovakvim projektima.

Promjena kreće od strateškog plana i suradnje s građanima

Uz pomoć međunarodnih istraživača i stručnjaka u projektu došli su do nekih vrlo konkretnih podataka – na primjer, da je priroda u centralnom naselju Velike Gorice prisutna u samo nešto više od 6% površina, pokrova krošanja drveća je oko 10%, dok je za usporedbu u Barceloni to čak 30%.

Pripremili su i stručne podloge poput toplinske mape grada te izradili kartohode ili eng. floormaps, satelitski snimak grada okvirne veličine četvrtine prosječne školske učionice koji se poput karte prostre na pod i koristi za planiranje, igru, ali i ideaciju razvoja grada pogledom iz ptičje perspektive. Grad koristi kartohod za planiranje, škole u edukaciji, a neke prijedloge i ideje školaraca proizašle u procesu učenja i igre, grad će uvrstiti u Strategiju.

Slike: Korištenje kartohoda u edukaciji i ideaciji planiranja razvoja grada

Grad je uz pomoć ZEZ-a u pripremu Strategije uključio i građane kroz anketu kojom je prikupljeno više od 400 odgovora na temu što građani misle i očekuju od urbanog zelenila. Anketa je potvrdila da građani cijene i žele više zelenila u urbanom dijelu grada, a nasumično odabrani građani su dodatno bili uključeni u istraživanje kojim su prošli proces deliberacije. U procesu se utvrdila spremnost građana na izdvajanje određenog iznosa iz kućnog budžeta kroz narednih desetak godina za financiranje veće količine zelenila i vodenih površina u gradu. 

Sve te istraživačke podloge, suradnje sa školama i prikupljena mišljenja građana, iskorištena su za izradu Strategije razvoja zelene infrastrukture grada kao temeljnog dokumenta potrebnog za realizaciju rješenja baziranih na prirodi u gradu. A da je sve ovo bila dobra odluka potvrđuje i netom potpisan ugovor o sufinanciranju provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vrijedan 460.000 eura. Velika Gorica projekt je nazvala „Zeleni laboratorij“, a uključuje uređenje parka u Cvjetnom naselju, sadnju novih stabala, obnovu zelenog krova na Ledani i druge intervencije predviđene Strategijom.

Idejna rješenja za desetak zelenih projekata Grada

Kroz ReGreen projekt, ZEZ je razvio i alat koji pomaže u donošenju odluka prema kojim prirodnim rješenjima ići te koliko su ona korisna za kvalitetu zraka, prevenciju poplava, bioraznolikost, socijalizaciju i niz drugih prirodnih, društvenih i ekonomskih aspekata u lokalnoj zajednici. Ovaj alat može biti dobar početni korak za dilemu s početka ovog teksta.

Slika: Prikaz matriksa za usporedbu koristi rješenja baziranih na prirodi (NBS Matrix)

Grad Velika Gorica pripremio je uz pomoć projektnih resursa i desetak idejnih rješenja kao prvi neophodan korak prema njihovoj realizaciji, a radi se o permakulturnim vrtovima za školska dvorišta, obnovi Kurilovečke šetnice, uređenju parka Cvjetno naselje, revitalizaciji parka Plemenite općine turopoljske, sanaciji i revitalizaciji krajobraza Gradića i drugih. Po prvi puta u jednom gradu u pripremi je i izgradnja zelenih pergola iznad pješačkih staza zbog nemogućnosti sadnje drvoreda u postojeću infrastrukturu cijevi i podzemnih vodova.

Strategijom razvoja zelene infrastrukture grada planira se osigurati 35 % zelenila na novoizgrađenim površinama grada te sukladno tome izmjena prostorno-planske dokumentacije. U usporedbi sa sadašnjih manje od 7 % zelenila pomak će biti značajan, a Velika Gorica među vodećim hrvatskim gradovima koji sustavno pristupaju razvoju zelene infrastrukture i vraćanju prirode u grad kako bi se ublažili negativni učinci klimatskih promjena. 

Slika: Idejno rješenje zelene pergole iznad pješačke staze

Suradnja sa zelenim tvrtkama kao poticaj studentima

U projektu, ZEZ je razvio i platformu “Nature Solutions” na kojoj se tvrtke, inicijative i gradovi mogu “sresti” i pokrenuti suradnje na realizaciji rješenja baziranih na prirodi kao odgovor na urbane probleme izazvane klimatskim promjenama. No na završnom događanju projekta ReGreen u Velikoj Gorici organiziran je i susret uživo kojem je fokus bio prikazati uz rezultate projekta i inovativne prakse tvrtki koje su usmjerene razvoju zelenih projekata i održivom poslovanju. 

Tako je svoj rad predstavila domaća tvrtka Green Fusion, prva hrvatska burza za investiranje u ekološke projekte, koja je kao pozitivan lokalni primjer istaknula suradnju s Pilanom Galeković u Mraclinu. U njihovoj suradnji sanirano je divlje odlagalište otpada te će na tom mjestu posaditi jestive sadnice, kao primjer društveno odgovornog poslovanja tvrtke te njihov doprinos ozelenjavanju grada.

Predstavile su se i tvrtke Gruntek i Vesela motika, koje na različite načine rješavaju sličan problem dostupnosti održivo uzgojene zdrave hrane u gradovima, tvrtke Arboring i Urbani šumari koji se bave održavanjem zdravlja drveća u gradovima jer uz sadnju novog zelenila, jako je važno održavati postojeća velika, stara stabla. Jedno novo posađeno stablo, pokazuju istraživanja, ulazi u pozitivan učinak pohrane ugljika tek nakon 25 godina, a prosječan životni vijek stabala u gradovima je oko 30 godina, zato ih trebamo održavati zdravima i što dulje sačuvati. U događanju je sudjelovala i udruga ZMAG koja kao centar znanja za održivi razvoj, na recikliranom imanju u Vukomeriću održava različite edukacije u funkciji održivog uzgoja hrane, održivog življenja, prirodnog graditeljstva i općenito dobre ekonomije koja vodi računa i o društvu i prirodi jednako kao i o održivom poslovanju i prihodima.

Slika: Završno događanje projekta ReGreen u Centru za posjetitelje Velike Gorice

Svi oni predstavili su svoje poslovne modele studentima u publici i, što je još važnije, podijelili svoja iskustva i razloge za pokretanje zelenih održivih tvrtki kako bi ih potaknuli da se i sami priključe zelenom razvoju i tržištu koje se bavi rješenjima baziranim na prirodi koja su dobra za ljude, klimu i poslovanje. “Ovim projektom smo iskoristili međunarodnu suradnju za prijenos znanja i iskustva o rješenjima temeljenim na prirodi u Hrvatsku i pokazali što to znači na primjeru grada-živog laboratorija Velike Gorice. Tako u ZEZ-u doprinosimo poboljšanju kvalitete života u gradovima te razvijamo tržište temeljeno na prirodnim rješenjima zajedno s građanima, javnim ustanovama i tvrtkama.” izjavio je Josip Beber, voditelj projekta iz Zelene energetske zadruge.

Projekt REGREEN je financiran iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u sklopu ugovora o financiranju br. 821016.

22.11.2023. – Zelena energetska zadruga (ZEZ) je okupljanjem partnera na dvodnevnom projektnom sastanku u Zagrebu otvorila provedbu međunarodnog projekta “COMET – Koalicije za katalizaciju građanske energije u istočnoj EU”. Ovaj novi projekt u području građanske energije, ZEZ će koordinirati ispred međunarodnog projektnog konzorcija koji čini REScoop.eu – Europska federacija građanskih energetskih zadruga (Belgija), Electra energy (Grčka), Tehničko sveučilište u Tallinu (Estonija), Solidarity Economy Center (Mađarska), Focus – društvo za održivi razvoj (Slovenija), PLZ Spoldzielnia CoopTechHub (Poljska) i Cooperativa de Energie (Rumunjska). 

Cilj projekta “COMET” je utjecati na razvoj podržavajućih uvjeta za građansku energiju udruživanjem u zagovaračkim te aktivnostima razvoja kapaciteta s vodećim energetskim zadrugama i zajednicama na području EU, a posebno istočne EU. Projekt je financiran kroz Program LIFE, instrument EU za financiranje aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, u iznosu 1,499,825 €, dok ukupna vrijednost projekta iznosi 1,578,764 €.

“Prirodno smo preuzeli koordinaciju ovog projekta s obzirom na niz aktivnosti koje provodimo da bi se omogućilo jednostavno uspostavljanje energetskih zajednica te otvorio prostor za razvoj građanske energije u Hrvatskoj, ali i višegodišnju aktivnu suradnju s relevantnim organizacijama u području građanske energije u regiji i EU. Ovaj projekt se naslanja i na druge zagovaračke projekte koje provodimo, te ne sumnjamo da će imati značajnu ulogu u promjenama u području građanske energije na koje ciljamo u godinama koje slijede.” izjavila je Erica Svetec, voditeljica projekta “COMET” za ZEZ.

Projektom će se izgraditi nacionalne koalicije za građansku energiju koje će djelovati oko pojednostavljivanja procedura i stvaranja boljih uvjeta za sudjelovanje građana u projektima obnovljive energije, a onda i uvjeta za repliciranje dobrih praksi koje će koalicije kreirati. Snaga projekta leži u projektnom konzorciju koji dobro razumije zamršene prepreke koje ometaju uključivanje građana u projekte obnovljive energije na području istočne EU. Konzorcij je sastavljen od zadruga, nevladinih organizacija i akademskih partnera, čime pokriva širok skup stručnosti potrebnih za uspješnu provedbu aktivnosti projekta i osiguranje njegovog učinka.

Projekt “COMET” će se provoditi do 31. listopada 2026.

13.11.2023. – Grad Umag – Umago će ugostiti turneju Dobra energija, kampanju kojom Zelena energetska zadruga (ZEZ) potiče solarnu energiju u vlasništvu građana. Turneja svim zainteresiranim građanima Umaga u četvrtak 16. studenog od 10 do 13 sati u “Sunčanom dnevnom boravku” na Trgu 1. svibnja / Piazza Primo Maggio donosi prilike za besplatno informiranje o solarnoj energiji za kućanstva, ali aktualnom Javnom pozivu za sufinanciranje projektne dokumentacije sunčane elektrane za vlastitu potrošnju u kućanstvima na području Grada Umaga. Istog dana od 18 sati u Pučkom otvorenom učilištu Universita` popolare aperta “Ante Babić” će se održati i besplatno predavanje “Najlakši put do sunčane elektrane”.

Solarna elektrana donosi i do 85% manje račune za struju godišnje, a maksimalno je učinkovita barem 20 godina. Samo ulaganje se isplati već za šest do osam godina, i to bez korištenja poticaja, dok se uz poticaje razdoblje povrata ulaganja može dodatno ubrzati. 

Grad Umag – Umago građane poziva da iskoriste priliku za sufinanciranje projektne dokumentacije solarne elektrane u iznosu do 100%, a najviše 600 € ukupno za dvije mjere, posebno ususret najavljenom javnom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) kroz koji se mogu ostvariti i nacionalni poticaji za ugradnju solarne elektrane. Fond je novi javni poziv najavio za naredne mjesece – objava uvjeta najavljena je za kraj 2023., a zaprimanje prijava za I. kvartal 2024. Zato je sada dobar trenutak za informiranje o uvjetima i procesu realizacije solarnih elektrana, te pripremu za korištenje ovih poticaja.

Stručni tim Na sunčanoj strani, servisa Zelene energetske zadruge za podršku u realizaciji solarnih elektrana, će istog dana u Umagu održati i besplatno predavanje “Najlakši put do sunčane elektrane”. Predavanje je otvoreno za sve zainteresirane, a izvrsna je prilika za prikupiti detaljne i provjerene informacija o koracima do solarne elektrane na vlastitom krovu, ali i novostima u zakonskom okviru te korištenju solarne energije kroz energetske zajednice.

Umag će biti posljednji od jedanaest gradova koje će ZEZ obići u sklopu ovogodišnje turneje Dobra energija s ciljem da ih podrži u većem iskoraku prema solarnoj energiji koja u Hrvatskoj ima izuzetan potencijal. U svakom gradu-domaćinu turneje, ZEZ uz aktivnosti za građane održava i aktivnosti jačanja kapaciteta djelatnika gradske uprave za razvoj projekata solarne energije. U tome je poseban naglasak na solarnoj energiji u vlasništvu i/ili suvlasništvu građana, kroz planiranje mjera podrške građanima u ulaganju u solarne elektrane za obiteljske kuće i/ili razvoj projekata solarnih elektrana na javnim zgradama. Ovo je treće izdanje turneje Dobra energija kojom je ZEZ od 2020. obišao preko 30 gradova diljem Hrvatske. 

RASPORED AKTIVNOSTI O SOLARNOJ ENERGIJI 16.11.:

Sunčani dnevni boravak u sklopu Turneje Dobra energija 

• 10 do 13 sati, Trg 1. svibnja / Piazza Primo Maggio

Predavanje “Najlakši put do sunčane elektrane” servisa Na sunčanoj strani

• u 18 sati, Pučko otvoreno učilište Universita` popolare aperta “Ante Babić” (Trgovačka 6, učionica broj 6)

Predbilježite se za sudjelovanje na predavanju: https://forms.gle/VTKAUZq9keBe7mcW8

Fotografija: Chuttersnap (Unsplash)

U ovom stoljeću svjedočimo brzom rastu u uporabi solarnih ili fotonaponskih (PV) panela za iskorištavanje energije Sunca i proizvodnju električne energije u kućanstvima i industriji. Uz globalnu „zelenu agendu“ koja ističe važnost dekarbonizacije proizvodnje energije, bitan čimbenik ovog trenda je i drastičan pad cijene solarne tehnologije. Od 2000. godine, cijena je pala 85%, s 5 USD na 0,27 USD po instaliranom wattu električne energije u 2021. godini.

U Hrvatskoj, značajniji pomak vidljiv je tek u posljednjih nekoliko godina – tijekom 2022. u kućanstvima je instalirano više solarnih elektrana nego u prethodnim godinama zajedno, a ove godine pozitivan trend se nastavio.

Prema službenim podacima, na distribucijsku mrežu HEP-Operatora distribucijskog sustava na dan 30.9.2023. godine u Hrvatskoj je bilo priključeno 8779 sunčanih elektrana u kućanstvima te 4097 sunčanih elektrana u sektoru poduzetništva. U jedinici instalirane snage, to je jedva nešto više od 800 megawatta.

Unatoč tome, u Hrvatskoj je udio električne energije proizvedene iz Sunca i dalje manji od 1 % dok je europski prosjek oko 10 %.

Naš prostor za napredak je velik, no sve veća zastupljenost solarnih elektrana suočava nas i s mogućim negativnim utjecajima. Zbog toga se i na našim predavanjima i kanalima redovito susrećemo s pitanjima „Razmišlja li itko što s otpadom nakon 25 godina?” ili “Toga će biti puno, kamo ćemo sa svim tim otpadom?“. No krenimo redom.

Proizvodnja solarnih panela

Solarni paneli se prvenstveno izrađuju od silicija (koji je u biti pijesak i drugi najzastupljeniji element na Zemlji), a koji se posebno obrađuje i koristi za stvaranje fotoosjetljive ploče. Gotovo 95 % svjetskih solarnih panela koristi upravo tu silikonsku bazu, a preostalih 5 % koristi eksperimentalni materijal kao što je organski fotonapon. Tu je još i površinski sloj stakla koji štiti panel, zatim metalni, najčešće aluminijski okvir koji sve to drži na okupu i daje formu samom panelu. Sam proces ekstrakcije potrebnih sirovina troši energiju i resurse, a pored tog utjecaja na okoliš je važno uzeti u obzir i ograničenost nekih resursa budući da fotonaponska instalacija zahtijeva aluminij, bakar, čelik, srebro, silicij, grafit i dr. No izgradnja drugih tipova elektrana također zahtijeva značajnu upotrebu resursa, energije, vode, prostora i novca te sve to treba uzeti u obzir prilikom odluke o proizvodnji energije.

Ako izdvojimo samo usporedni ugljični otisak elektrane u njenom životnom vijeku, tada je prema IPCC-u^[1] ugljični otisak krovnih solarnih panela otprilike 12 puta manji od ugljičnog otiska prirodnog plina i 20 puta manji od ugljena, u smislu emisija CO₂-ekvivalenta po kWh proizvedene električne energije. Međutim, krovna solarna energija ima veći ugljični otisak od hidro, nuklearnih i kopnenih vjetroturbina.

Za potrebe ovog teksta, zadržat ćemo se na krovnim solarnim panelima i njihovoj ulozi u cijenom priuštivoj i brzoj dekarbonizaciji izvora energije, odnosno odmaku od fosilnih goriva. Svojim radom solarna elektrana u 3-5 godina ovisno o uvjetima i lokaciji povrati energiju potrebnu za proizvodnju solarnog sustava, a sljedećih 20-25 godina njena proizvodnja izravno doprinosi uštedama i izbjegavanju korištenja energije iz drugih izvora, a najčešće su to fosilna goriva.

Više o tome kako solarna industrija unaprjeđuje održivost čitavog lanca vrijednosti fotonapona kao izvora energije, može se pronaći u izvješću u izdanju europskog udruženja Solar Power Europe. Izvješće se bavi okolišnim, društvenim i ekonomskim aspektima solarne energije, donosi suvremene prakse koje industrija poduzima kako bi povećala održivost, a uključuje teme ugljičnog otiska, cirkularnosti, održivosti i transparentnosti dobavnog lanca, bioraznolikosti, planiranja i ljudskih prava.

Korištenje solarnih panela

Nakon ugradnje panela i puštanja solarne elektrane u pogon, više nema emisija stakleničkih plinova. Zbog toga se solarna tehnologija smatra jednom od najodrživijih tehnologija obnovljive energije.

Ugradnja solarnih panela na krov objekta, poput obiteljske kuće, ne uzrokuje gotovo nikakve negativne učinke. Međutim, postavljanje solarnih panela na tlo može rezultirati gubitkom staništa, odnosno smanjenjem bioraznolikosti te vizualnom promjenom krajolika. Također je bitno voditi računa da ne dolazi do zloupotrebe poljoprivrednog zemljišta u postojećem trendu postavljanja agrosolara koji kombinirano donose koristi za poljoprivredne kulture i dodatan prihod poljoprivrednicima od proizvodnje solarne energije. Više o temi agrosolara pronaći ćete u Studiji o potencijalu uporabu solarne energije u izdanju udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska.

Što se događa na kraju životnog vijeka solarnih panela?

Garancija koju proizvođači daju na maksimalnu učinkovitost solarnih panela je barem 25 do 30 godina, a više od 96 % materijala iz solarnih panela se može reciklirati. Na kraju njihovog životnog ciklusa treba ih reciklirati ili odlagati na odgovarajući način, a u regulaciji Europske unije i Republike Hrvatske su klasificirani kao električna i elektronička oprema zbog čega podliježu pravilima gospodarenja takvom vrstom otpada.

Bitno je znati da se solarni paneli postavljaju koncentrirano na specifičnim lokacijama što olakšava prikupljanje i recikliranje materijala od kojih su napravljeni. Također, propisano je da proizvođači električne i elektroničke opreme moraju osigurati mogućnost recikliranja tehnologija, a u Europi se ubrzano radi i na razvoju tog aspekta solarnog fotonaponskog ciklusa uz poticanje inovacija i razvoja tvrtki koje rade na rješenjima kao što je na primjer francuska tvrtka ROSI – Return of Silicon ili njemačka tvrtka FLAXRES.

Činjenice o otpadu od solara u odnosu na ukupni otpad u Europi

Nedavno je u jednom medijskom članku koji se bavio temom „mračne“ strane solarnih panela izneseno kako “se predviđa da će se do 2050. proizvesti gotovo 78 milijuna tona otpada od solara”. Odlučili smo se pozabaviti tom brojkom jer 78 milijuna tona otpada djeluje pomalo zastrašujuće, posebno ako se izdvoji iz ukupnog konteksta otpada.

U Europskoj uniji se svake godine proizvede 2,15 milijardi tona otpada ili 5.000 kg po stanovniku. Od ove količine svih vrsta otpada, samo 10 % pripada otpadu iz kućanstava, dok 64 % odlazi na otpad od rudarenja i veći dio građevinskog otpada (engl. major mineral waste). Dakle, otpad iz kućanstava je samo jedna desetina ukupnog otpada. Ako iz ukupne količine isključimo kategoriju otpada od rudarenja i građevinski otpad, tada se u EU proizvodi 776 milijuna tona otpada svake godine ili 1.700 kg po stanovniku.

Usporedimo li ovih 776 milijuna tona otpada svake godine s procjenom kako će ukupna (ne godišnja!) masa otpada od solara tek 2050. godine u cijelom svijetu biti 78 milijuna tona, dobivamo malo jasniju sliku o veličini problema količine otpada od solara.

Od svih postavljenih solara u cijelom svijetu koji se očekuju u 50 godina (od 2000. do 2050.), skupit ćemo tek jednu desetinu količine otpada koja se sada samo u EU proizvede svake godine.

I dalje se pitate gdje ćemo s otpadom od solara?

Evo jedne vizualizacije: čak i da preko noći EU izgradi toliko solara da može pokriti 100% svojih potreba za strujom, što se vjerojatno neće dogoditi, to bi značilo da treba postaviti cca 6,5 milijardi komada solarnih panela. Koliko je to prostora? Kada bismo iskopali 540 m duboku rupu sa stranicama od 1 km, dobili bismo dovoljno veliku rupu da unutra stavimo sve panele koji će nam proizvesti svu struju u EU u idućih 25 godina. Mislite da je to previše?

Najveći rudnik ugljena u Europi je poljski Bełchatów koji godišnje iskopa oko 50 milijuna kubičnih metara lignita. Dakle, takva rupa već postoji i iskopa se za 10 godina redovnog rada u samo jednom rudniku u Europi.

Čak i kada bismo u najgorem slučaju rekli „ne da nam se gnjaviti s recikliranjem panela“, trebali bismo svakih 25 godina staviti panele u jedan iskorišteni ugljenokop i na vrhu zasaditi šumu.

Koristi solarne energije daleko nadmašuju problem otpada od solara 

Uspoređujući ga s ukupnim otpadom i energetskim potrebama, jasno je da solarni otpad čini samo mali dio ukupnog problema. Tehnologija oporabe materijala iz solarnih panela, ali i drugih komponenti solarnih elektrana kao što su inverteri, ubrzano se razvija i možemo očekivati sve više tvrtki koje će prikupljati panele koji su oštećeni ili su toliko stari i smanjene proizvodnje da ih se isplati zamijeniti. No to vrijeme tek dolazi, jer za panele koje sad stavljamo na krovove proizvođači garantiraju maksimalnu učinkovitost barem 25 do 30 godina, a to znači da će se potencijalno “skidati” s krovova tek tamo iza 2053. Razmislite, jesmo li prije nekoliko desetljeća mogli zamisliti industrije i proizvode koje danas svakodnevno koristimo? Vjerujemo da u ovom trenutku ne možemo predvidjeti koje će nam sve opcije biti dostupne za 30 godina od danas.

Jasno je da solari nisu tehnologija bez mana, no ako želimo zadržati životni standard i komfor koji imamo sada, trebat će nam, uz pojačanu energetsku efikasnost, i dalje velike količine energije. Ta energija ima svoju cijenu i za društvo i za okoliš, prirodu i klimu, no ta cijena je uz solare daleko povoljnija u odnosu na ugljen, naftu i plin koji su još uvijek dominantan izvor energije unatoč svim upozorenjima znanstvene zajednice o prekomjernim emisijama ugljika i globalnom zagrijavanju.

Dobrobiti proizvodnje vlastite energije i spoznaja da nam cijena takve energije neće rasti, nego će nakon otplate investicije biti besplatna, te činjenica da proizvodnjom energije iz solarnih panela nakon što ih postavimo na krov smanjujemo emisije štetnih plinova u okoliš, daleko nadmašuju rizik da se paneli u 2050-ima neće moći reciklirati i sumnju da će ih se bacati na smetlište bez ikakvog nadzora.

[1] International Panel on Climate Change ili Međuvladin panel za klimatske promjene, IPCC

3.11.2023. – Događaj “Financiranje zelenih projekata i predstavljanje tvrtki koje razvijaju zelenu infrastrukturu u gradovima” u organizaciji Zelene energetske zadruge (ZEZ) i Grada Velika Gorica je u Velikoj Gorici okupio predstavnike jedinica lokalne samouprave, civilnog društva i tvrtki na predstavljanju uvida o razvoju zelenih projekata u gradovima te razvoju zelene infrastrukture kroz suradnje s lokalnom zajednicom, uključujući lokalne tvrtke.

Događaj je dio projekta REGREEN u sklopu kojeg su Grad i Zelena energetska zadruga kroz protekle tri godine provodili istraživanja i razvijali rješenja za korištenje infrastrukturnih rješenja temeljenih na prirodi, tzv. nature based solutions (NBS), s ciljem povećanja bioraznolikosti te jačanja kapaciteta Velike Gorice za zelene projekte.

Grad Velika Gorica se kroz projekt REGREEN usmjerio na rješavanje izazova nagle betonizacije i urbanizacije. To je rezultiralo uvrštavanjem 35% zelenila na novoizgrađene površine grada, čime se može pohvaliti malokoji grad u Europskoj unijii, ali i izradom dugoročne Strategije razvoja zelene infrastrukture kao temeljnog dokumenta u strateškoj i planskoj implementaciji gradskih projekata temeljenih na prirodi. Pritom, grad je svemu pristupio na participativan način krenuvši od prikupljanja stavova građana o zelenim i vodenim površinama grada.

Kroz projekt je identificiran niz potencijalnih zelenih projekata u gradu za koje je potrebna dodatna podrška, posebno u vidu financiranja, poput revitalizacije najstarijeg parka u Velikoj Gorici, izgradnje Drvoreda poginulih branitelja, uređenja parka u Ribnici i dr. Zato su u fokusu događaja bile inovativne prakse i pristupi tvrtki koje su usmjerene razvoju zelenih projekata i održivom poslovanju, kao prilike za učenje, ali i razvoj suradnje između javnog i privatnog sektora po pitanju unaprjeđenja zelene infrastrukture grada. Svoj rad je predstavila domaća tvrtka Green Fusion, prva hrvatska burza za investiranje u ekološke projekte, kao pozitivan primjer se istaknula Pilana Galeković u Mraclinu koja je zatvorila divlje odlagalište otpada te će na istom mjestu posaditi jestive sadnice, a tema su bili i projekti društveno odgovornog poslovanja tvrtki te njihov doprinos “pozelenjavanju” grada.

U razvoju potencijalnih rješenja temeljenih na prirodi u Velikoj Gorici je značajnu podršku dala Zelena energetska zadruga, koja je kroz projekt razvila matricu za izbor odgovarajućeg zelenog projekta, a Josip Beber, voditelj projekta REGREEN za zadrugu, je na događaju predstavio ovo rješenje.

“Ovim projektom smo iskoristili međunarodnu suradnju za prijenos znanja i iskustvo o rješenjima temeljenim na prirodi u Hrvatsku. Na taj način naša zadruga doprinosi poboljšanju kvalitete života u gradovima te razvija tržište temeljeno na prirodnim rješenjima zajedno s građanima, javnim ustanovama i tvrtkama.” izjavio je Josip Beber iz Zelene energetske zadruge.

Projekt REGREEN je financiran iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u sklopu ugovora o financiranju br. 821016.

27.10.2023. – Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Gradom Zagrebom poziva građane na seriju predavanja “Kako do vlastite solarne elektrane?” koja će se održati od 2. do 23. studenog u 10 zagrebačkih kvartova. Ova predavanja su izvrsna prilika za upoznati se s ključnim informacijama o uvjetima i procesu realizacije solarne elektrane za obiteljsku kuću, ali i trenutnim mogućnostima realizacije solarnih elektrana na višestambenim zgradama. Predavanja su besplatna za sve zainteresirane, a za sudjelovanje je potrebno predbilježiti se putem obrasca: https://forms.gle/UoCJZcx3ECfZp2C47.

RASPORED PREDAVANJA:

2.11., 18:00 Mjesni odbor Remete, Vinec 1

6.11., 18:00 Mjesni odbor Šestine, Šestinski trg 10

7.11., 18:00 Mjesni odbor Lučko, Unčanska 2

9.11., 18:00 Mjesni odbor Sveti Duh, Dunjevac 15a

10.11., 18:00 Mjesni odbor Bukovac, Mogilska 50

13.11., 18:00 Mjesni odbor Sv. Klara, Mrkšina 40a

20.11., 17:30 Mjesni odbor Markuševec, Trg Svetog Šimuna 5

21.11., 18:00 Mjesni odbor Podsused, Podsusedski trg 3

22.11., 18:00 Mjesni odbor Cvjetno naselje, Aleja Vlade Antolića 2

23.11., 18:00 Mjesni odbor Šestinski dol – Vrhovec, Ilica 181

Broj kućanstava sa solarnom elektranom u Hrvatskoj ubrzano raste, i s pravom – solarne elektrane su jedno od najboljih mogućih ulaganja današnjice. Uz godišnju uštedu na računu za struju do 85%, ulaganje u solarnu elektranu se isplati već za šest do osam godina bez korištenja poticaja, a s očekivanim rastom cijena električne energije u budućnosti isplatit će se i brže. Pritom, solarna elektrana je maksimalno učinkovita barem 20 godina, što znači da će uz manju učinkovitost čistu energiju proizvoditi i nakon tog razdoblja. Još važnije, solarna energija je prilika koju ne smijemo propustiti za smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih energenata te smanjenje štetnih ugljičnih emisija.

Na predavanjima “Kako do vlastite solarne elektrane?” stručnjaci iz Zelene energetske zadruge će upoznati građane s koracima do solarne elektrane na krovu obiteljske kuće, načinom obračuna električne energije iz solarne elektrane, kao i prilikama za sufinanciranje projektne dokumentacije i troškova ugradnje. Tako će im pomoći razumjeti na što trebaju obratiti pozornost da bi im se ugradnja solarne elektrane maksimalno isplatila.

U Hrvatskoj smo u iščekivanju prvih primjera solarnih elektrana na višestambenim zgradama za proizvodnju energije koja će se dijeliti između suvlasnika. Stručnjaci iz Zelene energetske zadruge su među onima koji pilotiraju takve projekte u svojim stambenim zgradama, stoga će na predavanjima diljem Zagreba podijeliti i do sada prikupljene uvide o procesu njihove realizacije.

Zelena energetska zadruga svojim edukativnim aktivnostima predvodi podršku građanima u snalaženju u prilikama na tržištu solarne energije. Samo u posljednje tri godine, zadruga je održala besplatne edukativne aktivnosti o solarnoj energiji za građane u preko 30 gradova u kojima je direktno sudjelovalo preko 2000 građana. Zadruga na taj način želi potaknuti što veće korištenje solarne energije, koja u Hrvatskoj ima izuzetan potencijal.

Predavanja “Kako do vlastite solarne elektrane?” održat će se u sklopu projekta “LIFE LOOP – Lokalno vlasništvo nad energijom” koji Zelena energetska zadruga provodi u suradnji s Gradom Zagrebom i više europskih partnera, te projekta o razvoju energije u vlasništvu građana koji zadruga provodi uz podršku Europske klimatske fondacije.

Predbilježite se za sudjelovanje na predavanju “Kako do vlastite solarne elektrane?”: https://forms.gle/UoCJZcx3ECfZp2C47

5.10.2023. – S dolaskom jeseni zatvaramo treće izdanje Turneje Dobra energija, a to je dobar trenutak za osvrnuti se na njen dosadašnji učinak.

Turneju Dobra energija pokrenuli smo 2020. godine u jeku pandemije koronavirusa, kada nije bilo moguće okupiti značajniji broj posjetitelja na konferenciji Dobra energija koju smo planirali za istu godinu. Konferenciju smo odgodili te odlučili krenuti na put diljem Hrvatske s ciljem poticanja interesa za solarnu energiju kroz događaje za građane u javnom prostoru.

Od tada do danas, Turneja Dobra energija se pretvorila u našu redovitu godišnju kampanju kojom obilazimo hrvatske gradove i općine s ciljem osnaživanja građana na ulaganje u solarnu energiju, te s ciljem podrške predstavnicima lokalnih samouprava u razvoju projekata solarne energije i podrške građanima u ulaganju u solarnu energiju.

Turnejom Dobra energija obišli smo 33 grada i općina te svaku regiju Hrvatske, uključujući: Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Prelog, Zagreb, Samobor, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Zaprešić, Veliku Goricu, Vrbovec, Križevce, Sisak, Karlovac, Pazin, Rijeku, Pulu, Rovinj, Poreč, Umag, Medulin, Labin, Cres, Mali Lošinj, Zadar, Biograd na Moru, Drniš, Grad Hvar, Dubrovnik, Osijek, Slatinu, Slavonski Brod i Pleternicu.

U svakom gradu koji smo posjetili, održali smo besplatno predavanje “Kako do vlastite solarne elektrane?”, informirali građane na gradskim trgovima i ulicama u našem “Sunčanom dnevnom boravku” te s predstavnicima lokalnih samouprava održali savjetovanja o unaprjeđenju korištenja solarne energije na njihovom području.

U informativnim i edukativnim aktivnostima o solarnoj energiji u sklopu Turneje Dobra energije direktno je sudjelovalo preko 2000 građana, a brojni gradovi-domaćini Turneje su nakon njenog održavanja osigurali i daljnje informiranje te podršku svojim građanima u ulaganju u solarnu energiju. Tako je Poreč otvorio Sunčani ured, stalnu lokaciju informiranja o solarnoj energiju, dok je oko polovice gradova-domaćina osiguralo sufinanciranje projektne dokumentacije i/ili troškova ugradnje solarne elektrane.

Kroz suradnje ostvarene u sklopu Turneje pokrenut je i projekt koji okuplja šest gradova na projektu “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju”. Ovim projektom će se do 2024. osigurati ukupno 1 MW novih solarnih kapaciteta na javnim zgradama u Cresu, Čakovcu, Ivanić-Gradu, Poreču, Puli, Zaprešiću i Istarskoj županiji, a prve ugradnje su već u tijeku.

Turneju Dobra energija od prvog izdanja podržava inicijativa Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju – Europa, te smo njome ujedno potaknuli niz hrvatskih gradova koji su postojeći potpisnici Sporazuma na revidiranje energetskih i klimatskih planova prema snažnijim ambicijama tranzicije na obnovljivu energiju, u skladu s recentnim nacionalnim i EU ciljevima.

U konačnici, Turneja Dobra energija je poslužila kao primjer i poticaj i drugim organizacijama u Hrvatskoj na razvoj prilika za edukaciju i informiranja građana o solarnoj energiji. Tako je postala jedna od aktivnosti kojima predvodimo podršku građanima u snalaženju na tržištu solarne energije i putu do male solarne elektrane na krovu.

Dosadašnji partneri i podržavatelji Turneje Dobra energija uključuju i: Europsku klimatsku fondaciju, Google.org, Udrugu gradova, Pokret otoka, EIT Climate-KIC Hub te projekte “LifeLOOP”, “Pristup kapitalu za građansku energiju – ACCE” i “AgroBioHeat”.