„Križevci kao grad po mjeri ljudi i prirode, kao grad ugodnog življenja, privlačan za mlade i obitelji, otporan na krizne situacije i klimatske promjene. Grad koji sam zadovoljava svoje potrebe za hranom i energijom, u kojem je život siguran, a ljudi rade dobre poslove. Križevci grad iz kojeg se ne iseljava već privlači nove stanovnike.“

Zbog ovakve vizije grada, Križevci su od sredine 2019. godine dio europske inicijative „Future cities of South East Europe” (s engl.: Gradovi budućnosti jugoistočne Europe) zajedno sa mnogo većim gradovima, od kojih su neki i glavni gradovi svojih zemalja – Sarajevo, Skopje, Maribor i Niš. Ono što je zajedničko svim gradovima je dijeljena vizija budućnosti, a to je transformacija navedenih gradova prema jednoj od najboljih lokacija za život, rad i posjet u Europi do 2025. godine. 

Svi oni dio su mnogo većeg procesa transformacije gradova kojeg provodi Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT Climate-KIC) pod nazivom Deep Demonstration, a koji je zamišljen tako da rješava višestruke društvene izazove u kontekstu klimatskih promjena na integrirani način i kroz sistemski pristup. Cilj je stvaranja mreže od 100 klimatski neutralnih gradova do 2030. godine.

Zašto baš gradovi? Zato što većina stanovništva živi u gradovima, gospodarska djelatnost, život, mobilnost, stanovanje, sve se odvija u gradovima što troši resurse, stvara istovremeno i veliku količinu emisija ugljika i zagađenja, ali i mnoge prilike za promjene na bolje. Gradovi i građani su ključni nositelji tih promjena na bolje.

Ovime su i Križevci, uz gradove Amsterdam, Edinburg, Kopenhagen, Helsinki, Krakov, Madrid, Milano, Beč i dr., postali jedan od 15 najvažnijih gradova-laboratorija Europe koji će dobiti stručnu pomoć i početna financijska sredstva do iznosa od oko 7 milijuna kuna kroz tri godine, za transformaciju grada u održivi i klimatski neutralan grad, grad u kakvom želimo da žive naša djeca.

Što to znači za Križevce?

Ovo nije tipičan projekt, već dugoročni proces preobrazbe, transformacije grada koju započinjemo zajedno. Cilj je do 2025. godine građanima pružiti temelje dobrog života u područjima stanovanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja, mobilnosti, energije, hrane, vode, zelenih javnih prostora, opće sigurnosti i dobrih mogućnosti zapošljavanja. 

Projekt radi zajedno sa gradom na više razina:

1. na strateškoj razini planiranja, 
2. na uključivanju i osiguranju sudjelovanja građana kroz digitalne i druge alate i radionice,
3. na projektima koji doprinose postizanju vizije grada – energetski neovisan, otporan na krize i klimatske promjene, a resursi su pravedno dijeljeni i dostupni svim građanima
4. na formiranju investicijskog plana kako bi se osiguralo financiranje za projekte koji vode ka viziji

Konkretnije:

• • Ovaj proces poklopio se s ovogodišnjim procesom izrade nove Strategije razvoja grada do 2030. godine što je izvrsna prilika za uključivanje svih nositelja razvoja i promjena u gradu – od poduzetnika, mladih, obrazovnih i kulturnih institucija do udruženja građana, poljoprivrednih proizvođača i javnog te uslužnog sektora. 
  • Upravo s ciljem uključivanja šireg kruga dionika u izradu Strategije, tijekom 2020. godine projektni tim u suradnji s partnerima iz grada provesti će niz konzultacijskih događanja u digitalnom formatu, ali i uživo kada to bude dozvoljeno zbog epidemiološke situacije uzrokovane koronavirusom. 
  • Prvi takav digitalni događaj bio je izazov “Križevci danas za sutra “ proveden u formatu on-line hakatona 7-8. travnja, a već sljedeći održan je 9-10. svibnja u organizaciji Savjeta mladih grada kako bi se prikupile i razradile ideje mladih kao doprinos razvoju vizije i Strategije grada.
  • U planu je još nekoliko digitalnih, ali i fizičkih javnih događanja i vođenih radionica za bolje upoznavanje s vizijom razvoja grada i razvoju ideja te koraka koje vode prema ostvarenju vizije. Tako će se proces približiti građanima i specifičnim skupinama te omogućiti njihov doprinos Strategiji i viziji grada koji će se ugraditi u sadržaj napravljen kroz radne skupine.
  • Do kraja lipnja zaživjet će digitalna platforma “Consul” za aktivno uključivanje građana. Platforma omogućuje građanima da raspravljaju o temama koje su im važne, da predlažu projekte kojima žele unaprijediti život u gradu, ali i da komentiraju i glasaju o svim predstavljenim idejama i projektima te ih promoviraju putem digitalnih medija; moći će glasati o gradskim prijedlozima ili sudjelovati u anketama, a moći će i sudjelovati u javnim savjetovanjima na prijedloge novih propisa. Sve to na jednom mjestu, interaktivno i vizualno pregledno.

Još jedan važan moment s europske razine, a to je EU Zeleni plan i određenost EU prema klimatski-neutralnom društvu i gospodarstvu, poklopio se s vizijom grada, a to je Križevci, kao energetski neovisan grad. Križevci kreću prema implementiranju 100% obnovljive energije iz sunca i geotermalnih izvora do 2030. godine  te uključivanja građana u tu tranziciju. Tako se nastavljaju Križevački sunčani krovovi financirani uz pomoć građana. U pripremi je solarizacija krovova, veća fotonaponska elektrana i iskorištavanje geotermalne energije za potrebe u gradu. Kao glavni pomoćnik gradu i građanima u razvoju i provedbi ovih održivih energetskih projekata osnovan je KLIK – Križevački laboratorij inovacija za klimu.

Jedan od načina koji će pomoći u ostvarenju vizije grada, a koji projektni pristup primjenjuje je model Eco Districta (s eng. eko kvart) – model urbanog razvoja kojim se četvrti u gradu razvijaju tako da su u središtu svake odluke jednakost svih koji žive i djeluju u zajednici, otpornost na šokove i stresove s kojima se susreću i zaštita klime, oblikujući time kolaborativno ili suradničko, participatorno upravljanje.

Za postizanje vizije, potrebno ju je operacionalizirati, stoga se radi na okupljanju svih postojećih i predviđenih projekata, ideja i aktivnosti kako bi se povezale u jedinstveni kapitalni plan ulaganja u razvoj grada tj. kako bi se oformio portfolio projekata koji će doprinijeti ostvarenju vizije grada, ali i klimatskoj neutralnosti.

Tko su partneri: 

• Grad Križevci je grad nositelj vizije i inicijative
• ZEZ je nositelj projekta kao EIT Climate KIC partner
• Kroz projekt je formiran osnovni tim tzv. „YES team“ koji upravlja projektom, ali i koji ima proširene članove koji su važni za upravljanje razvojem grada, a to su poduzetnici, udruge, ustanove, građani i dr. 
• U svrhu energetske tranzicije grada je osnovana lokalna energetska zadruga KLIK (ili Križevački laboratorij inovacija za klimu) koja u ovoj godini ima podršku projekta, ali je cilj da se razvija i osamostali te postane važan čimbenik u energetskoj tranziciji grad.

Križevci će time postati lider među malim gradovima u Europi (s manje od 50 000 stanovnika) i pokazati kako i na koji način se i mali gradovi mogu boriti protiv klimatskih promjena.

(prevela Sandra Vlašić)

Prije koji tjedan pročitala sam i pomalo se zaljubila u ovu priču koju je napisao kolega Tim Taylor iz EIT CLimate-KIC tima za gradove te je odlučila prevesti kako bi je približila svima vama u hrvatskim gradovima. Original na engleskom možete pročitati ovdje.

Dobra priča

Sunčani Grad želi smanjiti svoj ugljični otisak. Gradski vijećnici donijeli su jednoglasnu odluku o realizaciji investicije kojom će se do kraja godine instalirati solarna elektrana od 1 MW. Gradski tim je naručio studiju izvedivosti koja je usmjerila realizaciju investicije na bivšem gradskom odlagalištu otpada na rubu grada. „Brownfield, idealna investicija, idealno mjesto! Gradska uprava zaključila je da sami nemaju vremena niti znanja da se bave realizacijom takve investicije pa su putem javnog poziva ugovorili partnera koji će za Grad realizirati solarnu elektranu. Ugovorena je komercijalna tvrtka koja se bavi energetikom da investira, izgradi i upravlja solarnom elektranom umjesto Grada. Tvrtka je predložila instalaciju od 1.5 MW, gradsko vijeće odobrilo je da se potpiše 25-godišnji ugovor o najmu lokacije i ugovor o garantiranom otkupu proizvedene struje na 20 godina po današnjoj prosječnoj cijeni s 2% korekcijom godišnje. Energetska tvrtka realizirala je investiciju u dogovorenom roku i elektrana je priključena u lokalnu mrežu.

Odličan rezultat za grad, zar ne?! Na inicijativu gradskog vodstva realiziran je novi  obnovljivi izvor energije u zajednici s ugrađenom garantiranom cijenom za grad. Ovo je pozitivan primjer s kakvim bi mnogi gradovi i općine bili vrlo zadovoljni. No da li bi moglo bolje od toga, u kontekstu interesa lokalne zajednice?

Solarna elektrana doprinosi dekarbonizaciji, no fokus isključivo na ugljik znači da projekt doprinosi vrlo malo ili nikako jednakosti, uključenosti zajednice, zdravlju i regeneraciji (obnovi) ekosustava, koji su jednako važni čimbenici bolje budućnosti grada kao i emisije ugljika. Za ovu priču, pored toga ŠTO je učinjeno, jednako ja važno i KAKO je to učinjeno.

Što bi bilo kada bi Sunčani grad uključio u realizaciju ove priče o elektrani čitavu zajednicu i nositelje promjene?

Još bolja priča

Tim gradske uprave Sunčanog Grada koji radi na ovoj ideji, umjesto da naruči studiju izvedivosti solarne elektrane, kreće s intenzivnom komunikacijskom kampanjom na temu elektrane, koristeći različite načine i  kanale komunikacije – lokalne medije, društvene mreže, ali i postavlja lokalne službenike na terenu zadužene za kontakte sa zajednicom. U partnerstvu s lokalnom nevladinom udrugom, uspostavljaju „Hub za građansku kokreaciju“ kako bi dobili povratne informacije o samoj ideji od građana, ali i prikupili njihove ideje i razmišljanja. Ova suradnja ukazala je  na općenito pozitivan stav građana i podršku ideji solarne elektrane, ali istovremeno i mnogo veću zabrinutost građana zbog nezaposlenosti i nemogućnosti plaćanja mjesečnih računa za energiju nego što je to gradski tim očekivao.

Kao odgovor na prikupljene komentare građana, Hub za kokreaciju organizirao je Vijeće građana kako bi zajedno uskladili energetske ciljeve za lokalnu zajednicu i prioritetne akcije u tom smjeru.

Vijeće je zaključilo da lokalna energetska transformacija treba koristiti pristup kojim će se prioritet dati razvoju lokalnog gospodarstva i jednakom pristupu energetskim uslugama za sve građane, pored same dekarbonizacije. Usvojen je prijedlog ulaganja u lokalnu solarnu energiju, ali sa širom vizijom koja naglašava da dodatna 2 MW proizvedene snage treba doći s krovova privatnih vlasnika koji su sada neiskorišteni. Kao rezultat, Hub i Grad su zajedno uspostavili radnu grupu koja će istražiti moguće načine zajedničkog upravljačkog modela koji bi najbolje doveo do realizacije zajedničkih energetskih ciljeva za zajednicu.

Razmotrili su niz mogućnosti vlasništva i investicija te razvili poslovni model lokalne zadružne energetske zajednice koja će upravljati razvojem solarnih instalacija, ali i također izgraditi lokalne kapacitete za realizaciju ušteda i usluge energetske obnove objekata za energetski siromašna kućanstva. Osnovana je Energetska Zadruga Sunčani Grad u čijem odboru su članovi koji predstavljaju lokalnu zajednicu što je za neke bilo prvo takvo iskustvo i donijeli su vrlo vrijedne nove i drugačije perspektive koje su do tada bile nepoznate, zanemarene ili skrivene.

Zadruga je krenula u prikupljanje kapitala potrebnog za Fond za transformaciju zajednice. Grad je u zadrugu unio zemljište bivšeg odlagališta na kojem treba izgraditi solarnu elektranu uz minimalnu cijenu najma i obvezao se otkupiti svu proizvedenu energiju iz nove sunčane elektrane. To je dalo pouzdan temelj i kredibilitet novoj zadruzi koja je ponudila kupnju udjela investitorima kako bi prikupila 0,5 milijuna eura radnog kapitala. Prikupila je udjele od više od 500 investitora od koji je 80% bilo lokalno. Grad je pristao dopuniti ovaj inicijalni kapital zadruge kreditom s niskom kamatom čime su ukupno u Zadruzi prikupili 1 milijun eura kapitala. Ovaj početni, lokalno prikupljeni kapital mobilizirao je daljnjih 2 milijuna eura investicija iz privatnih izvora u prvoj godini.

Zadruga je angažirala specijaliziranu tvrtku za solarne elektrane da dizajnira, sagradi i upravlja elektranom na zemljištu bivšeg odlagališta, što je generiralo veći prihod od očekivanog za povrat kapitala nabavljenog po relativno niskoj cijeni. Profit se reinvestira u Fond za energetsku transformaciju. Sunčani Grad prepoznat je kao pionir dobre prakse, što im omogućuje da osiguraju još 5 milijuna eura bespovratnih sredstava od središnje vlasti u Fond za transformaciju grada.

Tipičan izazov oko vlasništva solara na krovovima riješen je suradnjom Grada i lokalnih poduzetnika koji su razvili novi propis koji dozvoljava dugoročni najam krova i vlasništvo nad elektranom energetskim zajednicama bez obzira na promjenu vlasnika objekta na kojem je krov i elektrana; te također prilagodbu pravila energetskog tržišta koje dozvoljava zadruzi da postane opskrbljivač energijom. Sve veći broj malih lokalnih tvrtki i poduzetnika instalira solarne elektrane na krovove uz pomoć novog programa edukacije koju nudi lokalna strukovna škola u Sunčanom Gradu.

Zadruga upravlja opskrbom energije uz pomoć platforme otvorenih podataka koju je postavila SoVaData, lokalna udruga uspostavljena za kolektivno upravljanje otvorenim podacima koju podržava tehnologija bazirana na blockchainu te koristi standarde interoperabilnosti. Zadruga Sunčani Grad tako ima niske troškove upravljanja, koristi smart aplikacije koje su razvili poduzetnici iz lokalnog centra za inovacije. Ovo im omogućava raspolaganje s mnogo detaljnijim podacima o potrošnji i potrebama za energijom što olakšava bolje planiranje budućih aktivnosti i razvoja.

Ovakav pristup razvoju uz kokreaciju sa zajednicom pokazao je koliko je bilo važno za upravu Sunčanog Grada da preispita svoju inicijalnu ideju i realizaciju standardnom nabavom elektrane. Ovo je bio novi proces za sve – i grad i zajednicu, no svi su putem zajedno usvajali nova znanja i kreirali nova rješenja i modele, uskladili procese nabave, mijenjali propise gdje je to bilo potrebno kako bi se potakao razvoj solarnih krovova u gradu te tako utrli put nove prakse i za druge.

Osigurali su transparentnost poslovanja Grada, ali i snažnije lobirali kod centralnih vlasti za izmjenu propisa kojima je zadruga dobila mogućnost mikro-opskrbljivača energijom. Ključno je bilo da Grad u samom početku uspostavi tim koji je operativan i responzivan. Gradski tim su činili djelatnici iz gradskih odjela za financije, planiranje, održivost i razvoj zajednice, za društvena pitanja. Na prvom sastanku neki od njih su se čak susreli jedni s drugima po prvi puta! Tim je radio na uspostavljanju Huba za kokreaciju, a Grad je osigurao financiranje za rad tima Hub-a iz proračuna.

Nakon ovog prvog iskustva, članovi tima uvjerili su gradsku upravu da zadrži upravo ovakav model tima za brze akcije koji se sada zove „Tim koji čini sve mogućim“.  Tim raste, svakodnevno dobivaju upite gradskih vijećnika kako im se mogu pridružiti i sudjelovati u razvoju grada. Troškove Huba za kokreaciju sve više pokriva Fond za transformaciju zajednice, a sve manje gradski proračun. Ovaj tim i način rada značajno je podigao spremnost Sunčanog Grada na pripremu i provedbu portfolia ambicioznih inicijativa koje mijenjaju zajednicu na bolje.

Za ovu, još bolju priču bilo je potrebno nešto više vremena nego za prvu, dobru priču. No još bolja priča osnažila je i djelovala kroz više razina u zajednici i utjecala na osnaživanje više nositelja promjena što u konačnici nosi veću korist za zajednicu Sunčanog Grada. Na primjer:

• Više novca koji se u gradu troši na energiju ostaje u zajednici (nije dio profita vanjske tvrtke), a dobit se reinvestira kroz Fond za transformaciju zajednice i prema lokalnim ulagačima.
• Fond za transformaciju zajednice sada financira i složenije programe energetske obnove za energetski siromašna kućanstva, što se prije činilo mnogo teže izvedivim.
• Grad je ugovorio kupovnu cijenu energije od Zadruge po 10% nižoj cijeni nego što bi ugovorio od energetske tvrtke u prvom scenariju, čime je uštedio na proračunu. Ušteđena sredstva grad je uložio u tržnicu lokalno proizvedene hrane.
• Svojim primjerom utrli su put drugim gradovima i zajednicama te uspješno uklonili prepreke u nekim propisima koji su izmijenjeni, a to što su bili prvi pomoglo im je privući značajna sredstva nacionalnih i međunarodnih izvora. Povećao se i broj posjetitelja gradu, a razvili su i savjetodavne usluge za druge zajednice i gradove.
• Nedavno je otvorena i lokalna tvrtka koja sastavlja sunčane PV sustave čime je otvoreno 30 novih radnih mjesta uz još 25 zaposlenih u četiri nove lokalne tvrtke za solarne instalacije. Sunčana zadruga sudjeluje s 20% udjela u novootvorenoj proizvodnoj tvrtki čime povećava tijek prihoda u Fond za transformaciju zajednice.
• Lokalna zajednica je kroz ovo iskustvo stekla potrebno samopouzdanje za proširenje pristupa na druga područja razvoja grada – slične inicijative pokreću se u razvoju stanovanja, hrane, mobilnosti i očuvanja prirode tj. bioraznolikosti.

Vidite li se u dobroj ili u još boljoj priči, sebe i svoj grad?

O tome što su i zašto su važni nositelji promjena možete pročitati u paralelnom tekstu kolege Tima Taylora ovdje.

Nedavno smo proveli upitnik o mikrosolarima. Upitnik je ispunilo preko 220 osoba, a najzainteresiranije su osobe iz središnje Hrvatske i južne Dalmacija. Razlog zašto smo pokrenuli ovo istraživanje je naša premisa da su ljudi željni energetske tranzicije, ali nemaju znanja ili mogućnosti da je ostvare. Anketa nam je isto potvrdila da veliki postotak ljudi treba pomoć oko postavljanja vlastitog sustava, a gotovo isto toliko bi trebalo pomoć oko prijave na natječaj. Financije nisu nepremostiva zapreka; svaki peti ispitanik je spreman uložiti vlastita sredstva.

Slijedom rezultata upitnika i u dogovoru sa drugim tržišnim akterima, u pripremi smo modela putem kojeg namjeravamo omogućiti uslugu “ključ u ruke” svim zainteresiranim kućanstvima i poticati osnivanje potrošačkih i investicijskih lokalnih energetskih zadruga.

Prije svega drugog, krećemo s edukacijom! Stoga smo pripremili informativni vodič kako do vlastitog sunčanog sustava. Kliknite na link i pročitajte ga.

 

PREUZMI VODIČ 

 Za više informacija o modelu sunčanih elektrana za fizičke i/ili pravne osobe, obratite nam se direktno na solari@zez.coop.

Nakon organiziranja Izazova Danas za sutra u Križevcima, nismo odmarali, nego krenuli dalje. Tako smo, uz pomoć devetoro partnera, osmislili i proveli online Hackathon VersusVirus na nacionalnoj razini. Uz mobilizaciju gradova i mentoriranje, naše zaduženje je bilo i komunikacija. Što to znači? To znači da sve što ste o ovom Hakatonu pročitali ili čuli, čuli ste od nas.

Organiziranje nacionalnog Hackathona nije jednostavna stvar koja se napravi u dva dana, ali se tako činilo. Ovo su samo neke od pripremnih aktivnosti koje smo odradili prije lansiranja poziva za prijavu na hackathon:

1. Podijelile su se uloge među organizatorima, i svatko je dao svoju viziju hackathona. 
2. Glasalo za ime hakatona, a zatim je izrađen vizualni identitet hakatona.
3. Kreiran je tekst o hakatonu za web stranicu.
4. Paralelno se radilo na izradi web stranice, te izradi medijskog priopćenja i FB eventa.
5. Javni poziv za prijavu
6. Web je bio gotov u utorak navečer i odmah je poziv objavljen na FB event s linkom na web stranicu.

Obzirom da je bilo već devet navečer zadržali smo se na društvenim mrežama i osobnom kontaktiranju svih partnera i prijatelja koje se nastavilo do petka. Medijima smo se obratili u srijedu ujutro kada je slano medijsko priopćenje.

U komunikaciji VersusVirus Hackathona bila su dva glavna izazova: nije bilo komunikacijskog plana i bilo je jako malo vremena za promociju. Zato su se u širenju informacija uključili svi organizatori. Trud nam se isplatio, više od 40 medija objavilo je informacije o VersusVirus Hackathonu, Gradonačelnika.hr (medijski partner), Večernji list, ZIMO Dnevnik, Studentski.hr, BUG, Poslovni, H-alter, Ekovjesnik i tako dalje. Na tech portalu Netokraciji je izašao i intervju sa Sandrom Vlašić, našom zadrugarkom. Zoran Kordić, naš upravitelj, je gostovao u HRT-ovoj emisiji Dobro Jutro Hrvatska. Vijest nije zaobišla ni radio valove, tako ste poziv na hackathon mogli čuti na Radiu Sljeme, Laganini FM i Radiu HRT1.

Hakathon je službeno krenuo u petak navečer ceremonijom otvaranja, ali su se ideje dijelile i timovi formirali već tijekom dana u Slacku.  Nakon 48 sati rada timova, žiri je odabrao pet najboljih. 

Tri od pet najboljih rješenja odnose se na djecu, roditelje i učenje Chatbot Dejana pomagati će roditeljima i nastavnicima u provedbi nastave na daljinu za djecu s poteškoćama u razvoju.  Naucime.online je platforma koja pomaže u savladavanju gradiva učenicima i studentima, a  Stay (in)sane parenting hub pomaže svim roditeljima da bolje organiziraju vrijeme, obaveze i zabavu za djecu u danima samoizolacije. Svi roditelji među vama i nama prepoznat će se lako u jednoj od tih ideja i rješenja! Tilda je digitalna donacijska platforma putem koje se prikuplja pomoć za ljude u nevolji poput onih koji su u nedavnom zagrebačkom potresu ostali bez domova. U zamjenu za donaciju korisnicima nudi digitalni poziv s poznatim osobama. Iza naziva Green community rooftops for a better life kriju se vrtovi na krovovima i balkonima stambenih zgrada koji doprinose našoj samoodrživosti što se tiče hrane, boljoj kvaliteti zraka i kvaliteti života u gradovima.

Ove pobjedničke ideje rezultat su 48-satnog hakatona protiv virusne krize #versusvirus.hr održanog ovog vikenda koji je okupio 136 sudionika u zajedničkom “hakiranju” problema izazvanih pandemijom virusom SARS-CoV-2 ili COVID-19.

VersusVirus je prvi hakaton u Hrvatskoj održan u potpunosti u virtualnom svijetu u vremenu krize, ako ne ubrajamo Izazov Danas za sutra kojeg smo tjedan prije uspješno organizirali u Križevcima, koji je bio svojevrsni hibrid između hakatona i izazova. Od petka navečer, pedesetak hakerica i hakera okupljenih u 15 timova radilo je na razradi svojih ideja uz pomoć tridesetak mentora koji su im bili na raspolaganju. Zadatak je bio osmisliti inovativna rješenja za probleme nastale zbog pandemije koronavirusa. Rješenja su se tražila za široki raspon tema, od brzih odgovora na krizu, gospodarstva, edukacije, umjetnosti do osnaživanja zajednice, okoliša, upravljanja, zdravlja, solidarnosti. Sudionici i organizatori stalno su bili u kontaktu putem online aplikacije Slack i platforme za videokonferencije Zoom gdje su razmjenjivali ideje, pohvale, kritike pa i dogovarali razmjenu svježeg kvasca.

Osim pomoći mentora, timovi su imali priliku pratiti i virtualna predavanja te tako dodatno naučiti ili osnažiti znanja i vještine koje već posjeduju – o tome kako zadržati mentalnu čvrstoću u doba krize, o tome što je to impakt i kako kreirati projekte s pozitivnim učinkom, o tome kako pripremiti dobru priču za video, kako dobro prezentirati ideju, a ponešto i o iznenađenjima u prodaji odnosno izlasku zrelih ideja na tržište.

Jedna od sudionica, Martina Anišić, sažela je svoje iskustvo: “Prvi puta sam sudjelovala u hakatonu jer mi se svidjela ideja suradnje s talentiranim ljudima iz raznih područja u pronalaženju inovativnih rješenja za Covid-19 krizu u samo jednom vikendu. To je rezultiralo upoznavanjem ljudi s različitim vještinama i iskustvom, ali istom ambicijom – da što bolje iskoristimo svoje sposobnosti i smislimo rješenja koja će konkretno pomoći našim sugrađanima. Oduševljena sam ovom organizacijom i mentorima koji su s nama bili uz svaki korak – svaka čast na ovom izvrsnom događaju i veselim se vidjeti kakav će utjecaj imati na našu zajednicu.”

Za borbu protiv virusa i nošenje s ovom, ali i bilo kojom drugom krizom, jer one su sve povezane, moramo biti ujedinjeni, solidarni, surađivati i djelovati izvan svojih ustaljenih okvira a upravo to se dogodilo na nacionalnom hakatonu VersusVirus, zaključenom u nedjelju navečer.

Organizatori ovog događaja, koji su utrošili sate volonterskog rada kako bi događaj prošao bez ikakvih poteškoća su: Impact Hub Zagreb, Tehnološki Park Varaždin, Zelena energetska zadruga, Terra Hub, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Lean Startup Hrvatska, Riječka razvojna agencija Porin, EIT RIS Climate KIC Hub Hrvatska, Ivy Digital i EduNorth.

Zahvaljujemo svim sudionicama i mentorima te podržavateljskim organizacijama koje će osigurati daljnju podršku potrebnu za provedbu ideja.

Za više informacija o nagrađenim idejama:
Web link na https://versusvirus.hr/ ili https://versusvirus-croatia.devpost.com/ .

Europska unija se nameće kao pionir u većini klimatsko-okolišnih tema na svjetskoj razini gdje oblikuje sliku država koje, uz zajedničku suradnju, mogu održati svoj gospodarski rast uz zdravo okruženje i koegzistenciju prirode i ljudi.
Ali što je s energijom koja se koristi za grijanje ili hlađenje? Ono što znamo na razini EU jest da 50% svoje ukupne energije trošimo na grijanje i hlađenje koje koriste pretežito prirodni plin, odnosno neobnovljivi energent koji svakim danom korištenja doprinosi globalnom zagrijavanju i jača efekte klimatskih promjena. Trenutačno sustavi grijanja na razini EU koriste samo 13% obnovljivih izvora energije, no pitanje je može li taj postotak biti veći i kako?
Ako ne znamo koji su nam resursi dostupni na lokalnoj razini, teško ćemo ih prepoznati, koristiti i zadržati unutar postojeće lokalne ekonomije. S tim ciljem je donesena EU direktiva o energetskoj efikasnosti koja definira člankom 14. obvezu svake države članice da donese sveobuhvatnu procjenu učinkovitosti grijanja i hlađenja na državnoj razini članice do 31. prosinca 2020.

Kako doći do procjene i alata koja će nam olakšati put do prihvatljivog grijanja i hlađenja u samo tri dana?
Na razini EU prepoznata je potreba za jedinstvenim alatom koji će olakšati procjenu grijanja i hlađenja na različitim razinama, kao što su nacionalna i lokalna. Jedan dio odgovora nudi besplatan Hotmaps alat razvijen od strane 16 EU partnera te testiran na sedam lokacija. Alat je namijenjen za svih 27 zemalja članica te se može koristiti i u Hrvatskoj za procjenu potrebe za grijanjem i hlađenjem, a osim toga rezultat korištenja alata su i parametari za odabir tehnologija i veličine investicije.
Hotmaps alatom se unutar tri dana može doći do jasne slike o isplativosti različitih sustava, odabrati tehnologiju koja bi bila zanimljiva za detaljno istraživanje s obzirom na lokaciju i potrebe za grijanjem/hlađenjem. Sam alat sastoji se od različitih baza podataka, kalkulacijskih modula i GIS mape koja obuhvaća područje EU 27. Hotmaps alat namijenjen je tijelima javnih vlasti, energetskim agencijama, energetskim tvrtkama te energetskim planerima.

Nema više izgovora, tehnologije su odavno dostupne i poznate, a uz postojeće informacije koje nam mogu ponuditi alati kao što je Hotmaps prepreka je sve manje za grijanje i hlađenje na ekološki i jeftin način.

Želite li saznati više o razvoju strategije grijanja i hlađenja s alatom Hotmaps?
Dostupni su vam sljedeći sadržaji:
• Hotmaps brošura, kroz koju možete saznati o planiranju grijanja i hlađenja u vašoj sredini te kako koristiti alat
• Hotmaps Handbooks, set dokumenata koji služe kao potpora korisnicima softwera.

Ukoliko želite naučiti kako koristiti alat iz prve ruke, dostupni su besplatni treninzi na sljedećim lokacijama, a organizirani su u partnerstvu s europskim udruženjem „Energy Cities“ :
• Milton Keynes (Velika Britanija) 1-2 April 2020,
• Heerlen (Nizozeska) 22 April 2020,
• Frankfurt (Njemačka) 5-6 May 2020.

Iskustva ćemo podijeliti uskoro s vama u sklopu Akceleratora za gradove. Do tada osigurajte svoje mjesto na besplatnim radionicama.

Josip Beber, stručni suradnik, Zelena energetska zadruga
E-mail: josip.beber@zez.coop
Mob: 099 6359 320

There are just two more train stops until the very north end of Denmark after Aarhus, the largest Danish port and the second largest city with roughly 300.000 inhabitants. The northern landscapes are so different and so exciting just for that same reason. In Aarhus we’ve spent three days with the other 18 partner-organisations in the project that is just starting, a HORIZON 2020 project about re-greening urban environments. Or to put it simple, the project is about how and why bring nature and its functions back to our cities, as green and by nature-inspired way of adapting to climate change. Solutions based on nature can address many challenges within cities. Cities are complex systems, we dare to say cities are like men-built organisms, while nature has a solution for everything. Nature has been developing solutions for millions of years and it’s called evolution, we just do not know enough about it yet.

Cities as two-way hot-spots

Nowadays more than half of the world population live in urban areas, but towards 2050’s it will be more than three quarters and there will be many more challenges brought by climate crises and degraded nature as a result of our human activities. Cities are hot-spots for both challenges and solutions, so we have to experiment and innovate the cities’ systems. Nature-based solutions can help and that is what this project is about.

Another important thing that the project is about is the variety of partners – we are a mix of universities and research institutions with expertise, practitioners working with entrepreneurs, start-ups and innovative financing models and the cities – three urban living labs in Europe and three in China. Six urban areas are partners in the project with concrete challenges and solutions to be implemented and learnt from: Danish Aarhus, French Île-de-France or Paris region and Velika Gorica, the sixth largest urban area in Croatia. In China the scale is different but cases and living labs equally important for the project – we shall learn together with and from Beijing, Shanghai, and Ningbo.

St. Kjeld as one example of “the how?”

On our way up north to Aarhus to meet this exciting group of partners and kick-start the project, we’ve had a half-day stop in Copenhagen, just enough to visit St. Kjeld, one of the first urban climate-quartier, built as a climate adaptation measure in the city. What is special with St. Kjeld is that the functions of nature and specific plants species are used instead of human-built technical infrastructure to help with drainage of heavy rainwaters and to prevent flooding of the streets and squares but also to store water in dry periods and cool people chilling in the park while kids are playing. These green islands help as well to reduce urban heat islands in warm summer days – less concrete and bricks substituted by greens mean lower surface that absorb and radiate back the heat. More greens cool the cities naturally. Why don’t we use it more?

Nature-based solutions or NBS can provide one-third of cost-effective climate mitigation!

In Aarhus, we’ve heard about more such climate-adaptation measures inspired by nature. The point is to bring functions provided by natural ecosystems back to urban areas, to the cities and to use multiple benefits nature brings us – not just drainage of rainwaters but also filtering the air, producing more oxygen, increasing evapotranspiration thus decreasing high temperatures in summer heat extremes, providing new habitats for plant and animal species and creating micro-green networks that capillary-grow throughout our cities and increase biodiversity. It creates healthier and more pleasant environment to live in, which reduces the costs of treating diseases caused by low quality of urban air, for example.

It is also more cost-efficient, green infrastructure is 2-4 times cheaper compared to costs of “grey” unit of function or construction. It is called nature-based solutions or NBS. Researchers indicate that NBS can provide over one-third of the cost-effective climate mitigation needed between now and 2030 to stabilize warming to below 2 °C.

What that can be, the NBS in our cities?

Those can be green roofs or green facades on city buildings instead of more glass, steel and concrete. It is important that they resemble and function naturally as much as possible, not to create technical solutions only covered by green but under surface consuming lot of energy to keep them going. Not every green-looking solution is a nature-based solution.

Those can be green parking lots and children playgrounds instead of asphalt or artificial pavements often made of plastics (even if recycled, it still is plastics) that leaks as microplastics with rainwaters and comes back to our food chains. Those can be urban gardens and larger parks with many tiny spots for birds and insects, so important pollinators, tiny bees, moths, butterflies and other living creatures supporting the production of 87 of the leading food crops worldwide. You’d say – we do not produce food, cities are not agricultural lands, why do we need pollinators in cities? Well, most of our cities are surrounded by agricultural land – for example, the area of whole Aarhus municipality is 5 times larger than only its urban area and it is in agricultural production.

Life in cities depends on biodiversity surrounding the urban core. With this project we shall know more what kind of solutions suit us most, why, what are the benefits for our society, for people, not only economy. We shall learn how to use natural functions to solve urban challenges such as floods and urban heat islands or air pollution. Ultimately, we shall learn together to value and to bring back nature to our cities. In Croatia, we shall experiment with Velika Gorica and help the city system to develop in more (self)sustainable way – from green roofs and use of solar power to draining rainwater out with restored riverbeds, creeks and channels, growing more urban gardens and increasing biodiversity, with circulating materials and energy in local value-chains with minimal wasting, because in nature nothing is wasted. Let’s try it together, let’s Re-Green our cities!

By Sandra Vlašić