Model grupnog ulaganja građana u projekte sunčane elektrane, kakav je uspješno proveden u Gradu Križevcima, treba replicirati i u drugim gradovima u Hrvatskoj i u regiji  – zaključak je naše poludnevne konferencije koju smo organizirali sa partnerima iz Udruge gradova, Greenpeace-a, Grada Križevci, Europskog udruženja gradova Energy Cities, Klimate Kic Huba za Hrvatsku, i uz podršku programa Pokreni nešto svoje i projekta Lokalni razvoj otporan na klimatske promjene koji se provodi u Srbiji.

Konferencija je okupila 20ak predstavnika gradova iz Hrvatske i regije i to upravo na mjestu gdje je i postavljena i nedavno puštena u pogon prva fotnaponska elektrana financirana po modelu grupnog ulaganja građana – na zgradi Tehnološkog parka u Križevcima!

Događaj smo začinili sa grupnom posjetom samoj elektrani, a kako je to izgledalo pogledajte u našoj Galeriji na Flickeru!

Kroz pozdravni govor i panel raspravu nam se pridružio i direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je zaključio da i sam Fond može puno naučiti iz ovog primjera u pripremi svojih javnih poziva za poticanje obnovljivih izvora energije za lokalnu upravu.

Najavljena je i naša nova online platforma ZEZ Invest koja će omogućiti brži i efikasniji proces ulaganja u projekte obnovljive energije u gradovima.

Križevci su zasada jedini grad u Hrvatskoj koji je proveo projekt grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije prema modelu mikro zajmova, no postoji sve veći interes gradova u Hrvatskoj i u regiji za implementaciju takvih projekata.

Trenutno surađujemo sa nekoliko gradova i općina u Hrvatskoj u okviru podrške Europske mreže gradova Energy Cities u provođenju inicijative Sporazum gradonačelnika, dok u Bosni i Hercegovini provodimo Akceleratorski program za razvoj projekata građanske energije u sklopu projekta Njemačke organizacije za tehničku suradnju – GIZ-a.

Pratite nas i dalje u našim pričama!

Story by Sandra Vlašić, Terra Hub

June 6th, 2018

The brand-new conference room at the Development and Technology park in Križevci smells like fresh paint and new furniture, while the final landscaping works are ongoing outside. One small tree has been planted jointly by the Mayor of Križevci Mario Rajn, Mayor of Bjelovar Dario Hrebak, by Claire Roumet, the Executive Director of the Energy Cities association and by Zoran Kordić, the Manager of the Green Energy Cooperative. But planting trees was not the primary reason for getting together although it is a great CC mitigation measure. They gathered and joined with the other twenty city mayors and representatives of local governments and expert institutions, on that sunny morning of April the 13^th in Križevci to talk about the Covenant of Mayors (CoM).

The principal reason was to have a joint overview or the first ten years since the Covenant of Mayors initiative has been established with a purpose to support European cities in their activities to mitigate climate change, to help them in creating activities that are meaningful, measurable and first of all – implemented. The role of cities in mitigating climate change is huge – urban areas are critical to support and to guide sustainable development of communities. That is why, since 2008, seventy Croatian cities joined the CoM initiative, which makes nearly half of Croatian population living in CoM cities. It is more than the EU average. Croatian CoM cities are part of the large network gathering more than 1000 cities in 30 countries, which share common challenges and opportunities. Goal is the same for all of them – to prepare and to implement Sustainable Energy Action Plans (SEAPs) and Sustainable Energy and Climate Action Plans (SECAPs) where they envision how to get to the CO2 emissions reduction by 40% by 2030 and how to adopt to the climate change impacts which cannot be avoided. The participation of Croatian cities is higher than the EU average, but have we used all the opportunities and benefits that the CoM and Energy Cities membership brings?

Why haven’t we used all the opportunities of the CoM?

It seems like we haven’t, neither the majority of other cities had. The issues are similar – only 22% of cities that have developed SEAPs are monitoring the efficiency of implementation. The implementation is full of challenges – from insufficient technical and expert capacities in municipal government teams, especially in smaller-size cities, to central-level policies that are not recognising local specifics or needs. Central-level policies are changing too often compared to long-term impacts of the energy and climate policies, or some policies are in contradiction with local-level capacities and resources.

Directly-related appeal came from the city of Pleternica – the first city in Croatia that owns a small hydropower plant. The documentation for the first plant they built took almost six years (2006 – 2012) until it was put in operations. The value of electricity produced by that small hydro on Orljava river saves them one fourth of the municipal budget, so the benefit is clear. After that one, they immediately started with preparing the second one, it is 2018, the plant is still not up and running because there are no by-laws that would regulate necessary parameters according to Croatian Renewable Energy Act that was put in force two years ago. The permit is there but the construction is still waiting.

The central-level policies are not supportive or recognising local-level specifics

Clair Roumet gave us another example – a typical problem of cities is density of traffic.  What the EC promotes as CC mitigation measures for cities in sustainable transport is electromobility. Which is good, but it does not solve the headaches for city mayors caused by traffic jams. What they would prefer is stimulating lower number of cars to reduce traffic density, not only replacing conventional cars with electric ones.

So why is the progress towards SEAPs goals that slow?

– The policies-framework do no support enough the fact that we need a general transition from the current energy system. We would like to see at the EU level a higher support to that transition reflected in priority areas listed in the EU Structural funds for the coming post-2020 perspective. It requires changes not only at the energy system-level but at the economy level, especially at the municipal ecosystem level. Now is the time to harmonise structural funds with necessary transformation to low-carbon communities. This would allow funding of many SEAP and SECAP measures that has not been possible so far due to inadequate financial instruments. – said Clair Roumet.

This is exactly what the CoM offers – this network is a tool for systematic recognition of such specific challenges and problems and a tool for finding adequate solutions that would be implemented through the Energy Cities network in a harmonised way. The Energy Cities is the voice of smaller cities and municipalities and the channel to reach the highest central-level policy makers, nationally and at the EU level.  Cities, use that voice and drive the positive change despite the climate change!

Priča by Sandra Vlašić, Terra Hub

6. srpnja, 2018

U konferencijskoj dvorani Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci sve još miriše na svježu boju i nov namještaj, a vani su u tijeku hortikulturni radovi i uređenje zelenih površina. Jedno malo drvo zajedno su posadili i gradonačelnik Križevaca Mario Rajn, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, upravitelj Zelene energetske zadruge Zoran Kordić i naša posebna gošća ovoga puta, Claire Roumet, direktorica organizacije Energy Cities. Premda je sadnja drveća dobra mjera borbe protiv klimatskih promjena, to nije bio prvi razlog što su se okupili, zajedno s još dvadesetak gradonačelnika te predstavnika i predstavnica lokalnih vlasti i stručnih organizacija, tog sunčanog jutra 13. travnja u Križevcima.

Prvi i pravi razlog bio je proći kroz prvih deset godina kako je uspostavljena inicijativa „Sporazum gradonačelnika“ koja potiče mnoge gradove u Europi da sve aktivnosti u borbi protiv izazova klimatskih promjena budu planski osmišljene, provedive i mjerljive. Uloga gradova i općina je ključna u unaprjeđenju i održivom razvoju zajednice i borbi protiv klimatskih promjena. Upravo stoga i u Hrvatskoj, inicijativi je pristupilo 70 gradova od njenog samog početka 2008. godine. Gotovo polovica građana Hrvatske živi u gradovima i općinama koje su potpisale sporazum što je više od prosjeka EU. Oni su tako postali dio velike mreže koja okuplja više od 1.000 gradova u 30 zemalja, dijele slične izazove i slične prilike. Cilj im je svima jednak – pripremiti i provoditi akcijske planove za održivu energiju (SEAP i SECAP) kojima planiraju dostići smanjenje emisija CO2 do 2030. godine za 40% te predvidjeti mjere prilagodbe klimatskim promjenama. No da li smo iskoristili sve potencijale koje članstvo u mreži donosi?

Zašto nismo iskoristili sve potencijale?

Čini se da nismo, kao niti većina drugih gradova. Problem je sličan, samo 22% gradova koji imaju planove nadziru koliko ih uspješno provode, a provedba je puna prepreka – od nedostatnih stručnih i tehničkih kapaciteta posebno manjih gradova do politika s centralne razine koje ne uvažavaju lokalne mogućnosti, posebnosti, a i često se mijenjaju ili su u kontradikciji s nekim drugim ciljevima i mogućnostima.

Apel dolazi s razine predstavnika hrvatskih gradova i općina – problem su često administrativne barijere, česte promjene propisa, dugi rokovi ishođenja dozvola za neke lokalne energetske projekte. Primjer – grad Pleternica, prvi grad u Hrvatskoj koji ima u svojem vlasništvu malu hidroelektranu. Za prvu HE rješavali su dokumentaciju od 2006 da bi 2012  bila puštena u pogon. Struja proizvedena u elektrani na rijeci Orljavi štedi im četvrtinu gradskog proračuna, dakle isplati se. Odmah su započeli pripremu druge elektrane, još 2012. g., sad je 2018., imaju građevinsku dozvolu, ali još uvijek zbog nedostajućih propisa tj. uredbi propisanih Zakonom o OIE koje niti nakon dvije godine nisu donešene, ne mogu krenuti s konstrukcijom elektrane jer svi parametri koje regulira uredba nisu poznati.

Politike s najviše razine u raskoraku su sa specifičnostima i kapacitetima lokalne razine

Clair Roumet je dala još jedan primjer: tipičan problem gradova je prometna zagušenost. Ono što EC potiče kao mjeru u borbi protiv klimatskih promjena je elektromobilnost. Što je dobro, ali ne rješava glavobolju gradonačelnika uzrokovanu prometnim gužvama. Ono što gradonačelnicima treba da bi riješili problem jest manji broj vozila u gradovima, a ne elektrovozila u jednakom broju kao standardna.

Zašto se ciljevi SEAP-a tako sporo ostvaruju?

– Politički okviri ne podržavaju dovoljno činjenicu da nam je potrebna opća tranzicija energetskog sustava. Na razini EU upućujemo na to da bi se strukturnim fondovima za iduće razdoblje od 2020. trebala financirati ta tranzicija. Ona ne podrazumijeva samo promjene u energetskom sustavu, već i čitav ekonomski ekosustav na lokalnoj razini. Sada je vrijeme da se strukturni fondovi usklade s transformacijom svih područja prema nisko-ugljičnima. Time će se omogućiti financiranje jer se pokazalo da se većina neimplementiranih mjera predviđenih SEAP-ima nisu dogodile upravo zbog neodgovarajućih financijskih mehanizama potrebnih za ostvarenje tih aktivnosti.

Ono što CoM kao alat nudi je sustavno lociranje upravo takvih specifičnih izazova i pronalaženje rješenja koja će zatim kroz Energy Cities mrežu na usuglašen način, kao jedan glas, doći do zakonodavaca na najvišoj razini – bilo da se radi o Europskoj komisiji ili o vladi RH. Gradovi, koristite mrežu kao Vaš glas i vodite nas ka pozitivnoj promjeni u sferi klimatskih promjena!

Priča by Sandra Vlašić, Terra Hub

29. lipnja, 2018

Veliki bijeli trajekt koji nosi ime Petra Hektorovića hrvatskog renesansnog pjesnika, Hvaranina i velikog ljubitelja prirode, uplovio je u višku luku na Međunarodni praznik rada, 1. maj i donio dobru energiju na otok. Dobra energija došla je s grupom koja broji više od 80 domaćih i europskih stručnjaka, istraživača, praktičara, donosioca odluka, društvenih poduzetnika, inovatora, aktivista, studenata i entuzijasta koji se bave građanskom energijom, razvojem energetski održivih zajednica i energetskim siromaštvom. Svatko iz različite perspektive i načina djelovanja, ali svi s istim ciljem: donijeti pozitivnu promjenu u društvu, za društvo. Svi vjeruju da treba poticati tranziciju prema lokalnim energetskim zajednicama koje su vođene vrijednostima, a ne profitom, koje u središtu imaju ljude, koriste lokalno dostupne resurse i daju mogućnost sudjelovanja i odlučivanja građanima tj. korisnicima.

Ili kako bi to u nekoliko rečenica rekao Dirk Vansitijan, predsjednik Europske federacije energetskih zadruga (REScoop.eu) i osnivač najveće belgijske energetske zadruge Eco Power koja okuplja više od 50,000 članova: „Dobra energija je obnovljiva energija, jer ne troši Zemljine resurse i ne zagađuje naš okoliš, ne stavlja teret na buduće generacije. To je energija koja je pristupačna svima kao temeljno pravo, a ne luksuz za bogate.“ A Mark Graham, predstavnik Robin Hood Energy, neprofitne organizacije u vlasništvu grada Nottinghama bi dodao : „Dobra energija pomaže u borbi protiv energetskog siromaštva. Stavlja ljude u središte čišće i zelene energetske budućnosti.”

Učenje iz primjera i iskustava drugih, rasprave, suradnja, sinergija

U tri i pol dana u Hrvatskom domu na Visu održano je više od 30 predavanja i panel diskusija, razmjenjivala su se iskustva o modelima sudjelovanja i vlasništva građana i lokalne zajednice nad obnovljivim izvorima energije, o razvoju i djelovanju energetskih zadruga u Hrvatskoj i regiji zapadnog Balkana, razvoju energetski održivih zajednica na primjeru gradova, otoka i ruralnih područja, upravljanju energijom kao javnim dobrom i modelima borbe protiv energetskog siromaštva.

Najkorisnije je bilo predstavljanje konkretnih primjera iz prakse – predstavljeno je desetak uspješno provedenih projekata među gradovima, općinama i energetskim zadrugama – na otoku Krku, u Velikoj Gorici, Križevcima, Pazinu, Pleternici, Zadru, zadruzi Primošten Burni; u škotskom Edinburghu, u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj. A naravno, korisno je bilo i večernje druženje i razmjena iskustava u manje formalnom okruženju lokalnih viških konoba ili samo šetnja uz more uz miris limuna koji su bili u punom cvatu.

Od Europske federacije energetskih zadruga i Energy Cities mreže do UN-a i IRENE

Uz već spomenute predstavnike RESCoop-a i Robin Hood Energy-ja, bili su tamo i David Donerer, predstavnik europske udruge gradova Energy Cities koja okuplja preko 1000 gradova u Europskoj uniji i pomaže lokalnim vlastima u energetskoj tranziciji; Paul Phare, stručnjak i praktičar koji djeluje u engleskoj energetskoj zadruzi Energy4all te koji je pomogao u razvoju 5 energetskih zadruga u Škotskoj, među kojima je i zadruga Lanakshire koja je prikupila više od 3 milijuna funti za projekt vjetroelektrane. Bila je tamo i Barbara Kalker, predstavnica Caritasa i njihovog programa energetskih savjetnika za borbu protiv energetskog siromaštva u Njemačkoj koji djeluje na razini više od 150 gradova; Ignacio Navarro – stručnjak za energetiku i predstavnik Greenpeacea iz Grčke. Bili su tu i predstavnici zastupnika u EU parlamentu, pa Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije IRENA, zatim mnogi hrvatski i regionalni stručnjaci, predstavnici i predstavnice gradova, interesnih udruženja, javnih ustanova, tvrtki i zadruga – detaljan raspored tema i rasprava te sudionika po danima dostupan je ovdje.

„Do not protest, demonstrate!“

Teško je izdvojiti najupečatljivije trenutke rasprava. Trebalo bi izdvojili priliku koju nosi novoosnovano EU tajništvo za otoke kao servis otočana za pripremu projekata i povlačenje dostupnih EU fondova pa tako i za viziju energetski neovisnih otoka. Treba učiti od drugih, mnogo je dobrih primjera i prakse, treba se povezivati kroz međunarodne mreže znanja, otoka, gradova, zadruga. Treba prevladati otpor i strah od promjena koji proizlazi iz neznanja, treba djelovati zajedno i u sinergiji s drugima koji imaju isti cilj – osigurati dobru energiju iz čistih izvora, dostupnu svima, sada, i cijenom i pristupom, tako da doprinosi kvaliteti života, pravedna je i demokratična. Treba koristiti nove tehnologije poput blockchaina i pametnih mreža kao što to radi Power Ledger iz Australije, te alternativno financiranje poput crowdfundinga.

Ono što nedostaje je ljudska svijest i želja za promjenom – zato je važno raditi na realizaciji pilot-projekata i pokazati kako je moguće drugačije i bolje. Ljudi vjeruju onom što vide u praksi, baš kako je i Dirk Vansitijan rekao – da bi nešto promijenili trebate demonstrirati (pokazati), a ne protestirati.

Na poveznici nalaze se svi zaključci i preporuke Dobre energije na Visu. Napunite se i Vi dobrom energijom!

Glavni organizator skupa je Zelena energetska zadruga. Partneri i podržavatelji skupa su brojne domaće i međunarodne organizacije kao što su Udruga gradova u Hrvatskoj, Energy Cities, Europska federacija energetskih zadruga (REScoop.eu), Institut za političku ekologiju, Geotehnički fakultet, Greenpeace i Obnovljivi izvori energije Hrvatske. Skup se organizira u okviru projekta “Dobra energija u društvenom poduzetništvu” koji provodi ZEZ u suradnji s Obrtničkim učilištem, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Story by Sandra Vlašić, June 13th 2018

Exactly sixty years ago, back in 1958 all eyes were up on the Cat on a Hot Tin Roof and Elizabeth Taylor in a splendid drama peace by Tennessee Williams. Back then, our story was a fiction. Now, all eyes are up on Križevci Solar Roofs and we have a true story that is a hit!

Our story is about a solar power plant of 30 kW on the roof of Development Centre and Technology Park in Križevci, lovely small city 60 kilometres away from Zagreb, Croatian capital. The city is small, but it is the first city in Croatia that has a solar power plant entirely financed by the citizens as small investors. How?

ZEZ started it but is not alone

The initiative came from the Green Energy Cooperative or ZEZ who developed the project together with partners from the city of Križevci, Regional Energy Agency North, Greenpeace Croatia, Solvis and ACT Group. ZEZ was working on technical and economic elements of the project for almost a year, then we prepared and launched a crowd-lending campaign to raise necessary amount of 230.000 kuna (30.000 euro) to build the solar plant. And – boom: in just ten days, it was fully funded!

This was the first crowd-lending project in Croatia for the first citizen energy project. The amount was collected in ten days by 53 small investors, based on micro-loans model. ZEZ will return the loans to investors with 4.5% of interest over a period of 10 years, from the income generated by electricity production of the solar power plant on the roof. The minimum investment chip was 1000 kuna (130 euro), the maximum was 10.000 kuna (1300 euro) and the average in this project was 4000 kuna (500 euro).

The interest is high, energy transition is on the way

The interest expressed during the campaign goes up to almost double the amount that was needed, while today, a month after the campaign, it is up to 1 million kuna and more then hundred people willing to invest into renewable energy sources. This shows that people are willing and interested to invest into good projects with high impact. In this case, there is positive impact on climate change and environment, on local community and economy – all the equipment comes from a Croatian company and the jobs are local. Green electricity will power the needs of Development and Technology Centre tenants and demonstrates a great positive example for the others. There is already interest within Križevci to power more roofs and there is interest from other cities like Pazin, Pleternica or Velika Gorica for similar renewable installations that would be powered by citizens.

This is the beginning of a true energy transition in Croatia, just like the vision ZEZ had back in 2013 when it was established as one of the first energy cooperatives in Croatia. Today, ZEZ is a leading energy cooperative in Croatia and the region, is a member of management board of the European Federation for renewable energy cooperatives (REScoop.eu) and the right hand of the Energy Cities (the European Association of local authorities) in Croatia.

What we were waiting for?

The solar power plant in Križevci is the first project based on the microloans model and anyone, you and I, could be a part of it thus taking energy in our hands. So far, we haven`t had this opportunity in Croatia while the Sun is on our side of the street – studies show that by the middle of this century half of citizens of Croatia could produce their own (our own!) energy. In Europe and the world this is a usual way of developing the energy market and the local community. The technical solution is available, business models are known, what we were waiting for?

In Germany 50% of renewable energy installations are owned by the citizens in Denmark it is more, three quarters of wind energy is in the citizens’ hands. Some of them are gathered in an energy cooperative, some are not, it is not necessary, but it is useful because the cooperative has greater strength in every way. Now we have the first renewable energy installation in Croatia owned by the citizens, with a little help of ZEZ. This is only the beginning because when ZEZ says “energy in the hands of citizens”, we mean it.  With this project in Križevci we have shown you how.

“The dark days are gone, and the bright days are here, My Sunny one shines so sincere…”